EUROPSKE INTEGRACIJE BiH ne može u EU s OHR-om, čiji odlazak najviše ovisi o stavu PIC-a
Vrijeme:3 min, 25 sec
Umjetno stvorena rasprava oko navodnog zahtjeva za zatvaranje Schmidtova ureda povod je da se eventualno potakne novo, još rigidnije angažiranje međunarodne uprave nad BiH
Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt opovrgnuo je tvrdnje da najutjecajnije zapadne zemlje vode razgovore o smanjenju ovlasti ili izmještanju njegova ureda, ističući, međutim, da postoji potreba prilagoditi ulogu međunarodne uprave u ovoj zemlji zbog njezinih europskih integracija, pišeVečernji list BiH. A takvu odluku jedino može donijeti Vijeće za provedbu mira, koje modelira rad Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR), a čine ga predstavnici SAD-a, EU-a i najutjecajnijih zemalja Zapada, Turske, koja tamo predstavlja Organizaciju islamske suradnje, te Rusije koja je zamrznula svoj rad jer ne priznaje Schmidta kao visokog međunarodnog predstavnika. Nekoliko bosanskohercegovačkih medija sa sjedištem u Sarajevu objavilo je, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, kako Francuska inzistira na smanjenju uloge OHR-a i izmještanju ureda iz BiH.
Opovrgnuli informaciju
Tu su informaciju opovrgnuli i iz francuskog Veleposlanstva u Sarajevu. Istodobno, više dužnosnika Europske unije u nekoliko navrata je upozoravalo kako postojanje stranog upravitelja u BiH nije spojivo s njezinim europskim integracijama. Schmidt je dodao kako bi se smatralo lošim da njegov ured bude još 30 godina angažiran u Bosni i Hercegovini, no nije bio optimističan oko skorog okončanja angažiranja OHR-a. – Predstojećih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Ja ću biti ovdje onoliko dugo koliko budem procijenio da je ova država dovoljno održiva bez nazočnosti međunarodne zajednice – dodao je njemački političar na čelu Ureda visokog međunarodnog predstavnika. Nije nikakva tajna kako dugi niz godina postoji razmišljanje da bi OHR trebao postupno smanjivati ulogu u BiH kako bi domaće vlasti konačno mogle “odrasti” i početi preuzimati ključne nadležnosti. Čak je u prošlosti bilo prijedloga da se OHR iseli iz Bosne i Hercegovine kako bi prestao biti pristran u interesu sarajevskog političkog kruga. Ništa se od toga nije dogodilo, a uloga OHR-a je od odumiruće u posljednje tri godine ponovno postala aktualna zbog poteza vlasti RS-a s jedne strane te zamisli i želja OHR-a i najvažnijih zemalja svijeta kako bi se Dayton trebao transformirati na putu prema EU. Zanimljivo je, dok s jedne strane RS najsnažnije zagovara prestanak protektorata od međunarodne uprave, s druge strane njegovi potezi najviše daju alibija za novo produljenje mandata. Kada je pak dolazio u BiH, još jednome produljenju mandata na poziciji visokog međunarodnog predstavnika usprotivila se Rusija. Moskva je čak najavljivala da će srušiti Schmidtovo imenovanje pred Vijećem sigurnosti, što je prije bila redovita praksa za imenovanje njegovih prethodnika. Kada se nije pristalo na ruski prijedlog da se za potporu u Vijeću sigurnosti UN-a Schmidtov mandat okonča nakon jedne godine, Vijeće za provedbu mira, kojim ključno ravnaju Sjedinjene Države, odlučilo je preskočiti proceduru te samostalno imenovati Schmidta. Srpski predstavnici nakon toga protive se tvrdnjama da je Schmidt visoki međunarodni predstavnik, zbog čega je i čelnik ovoga entiteta Milorad Dodik dospio pred Sud BiH, gdje mu se sudi zbog nepoštivanja OHR-ovih odluka.
Blokovska podjela
Posljednje ustrajavanje na tvrdnjama kako se razgovaralo o Schmidtovu odlasku, odnosno zatvaranju Ureda visokog predstavnika, samo je dio kampanje za njegovo osnaživanje i standardnu proizvodnju crno-bijele slike o odnosu Zapada i Istoka, odnosno Rusije i SAD-a, koja je nakon agresije na Ukrajinu postaja svojevrsna razdjelnica polariziranoga svijeta. Da bi OHR završio svoj mandat, još od sastanka političkih direktora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira na sastanku u Bruxellesu 26. i 27. veljače 2008. godine poznati su uvjeti koje tijela BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Pet je ciljeva. Prvo je pitanje raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti, zatim prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, kao i potpuna provedba konačne odluke za Brčko. Jedan od ciljeva je i sporazum o utvrđivanju koeficijenata za raspodjelu sredstava s jedinstvenog računa, zaživljavanje vladavine prava. Jedan od uvjeta je potpisivanje SSP-a, što je ispunjeno. No najteži će uvjet biti pozitivna procjena situacije u BiH od Upravnog odbora PIC-a, utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma. A to vjerojatno Bosna i Hercegovina, ako se bude pitalo glavne aktere međunarodne zajednice, neće nikada ispuniti.
