Pola svijeta u Švicarskoj pokušava napraviti pritisak na Rusiju, ali nedostaju dvije ključne države

Pola svijeta okupilo se u neutralnoj Švicarskoj u potrazi za mirom u Ukrajini, ali nedostaju dvije ključne države – gospodar rata Rusija i moćna Kina, tako da gotovo nitko ne očekuje da će ovaj dvodnevni summit donijeti mir nakon 28 mjeseci rata. Predstavnici 92 nacije, od kojih 57 šefovi država i vlada – među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković – raspravlja o izlazu iz razornog rata Rusije protiv Ukrajine u Bürgenstocku, planinskom odmaralištu u središnjoj Švicarskoj. Svjetske vođe stigli su na mega mirovni summit u švicarskim Alpama u nakani da pritisnu Rusiju da okonča svoj rat u Ukrajini, no odsutnost moćnih ruskih saveznika poput Kine umanjit će njegov učinak.

Cilj je – drugi sumit s Rusijom

Kina se drži podalje jer na summit nije pozvana Rusija, koja kaže da ne bi ni došla da je dobila poziv jer taj događaj odbacuju kao gubitak vremena i raspravljanja o uvjetima za mir koji će diktirati Ukrajina. Bez Kine su izblijedjele nade da se Moskvu može izolirati, a nedavni događaji na bojištu Kijev su postavili u obrambenu poziciju. Rat u Gazi između Izraela i Hamasa također je skrenuo pozornost s Ukrajine.

Pokretač invazije ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da će Rusija okončati rat u Ukrajini samo ako Kijev pristane odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO savezu i ako u cijelosti preda četiri pokrajine koje Moskva svojata, što je Kijev brzo odbacio kao čin ravan kapitulaciji. Putinovi uvjeti, čini se, odražavaju sve veće uvjerenje Moskve da njene snage imaju prednost u ratu. Moskva rat u Ukrajini, koji naziva “posebnom vojnom operacijom”, prikazuje kao širi sukob sa Zapadom, za koji tvrdi da želi Rusiju baciti na koljena. Kijev i zapad to odbacuju i optužuju Rusiju da vodi nezakonit osvajački rat.

Očekuje se da će se pregovori usredotočiti na šire zabrinutosti do kojih je rat doveo, poput prehrambene i nuklearne nesigurnosti te slobode plovidbe, a nacrt konačne deklaracije naziva Rusiju agresorom u sukobu, rekli su izvori. Rijetko tko očekuje da će švicarski summit donijeti mir. Dva su razloga za to. Prvi je taj da Rusija ne sudjeluje jer ne želi razgovarati o Ukrajini u njezinim međunarodno priznatim granicama. Drugi razlog je taj što na summitu neće biti razgovora o povlačenju ruskih trupa iz Ukrajine. Glavni zahtjev Ukrajine odgođen je za neko kasnije vrijeme.

– Ne pregovaramo o kraju rata – rekao je njemački kancelar Olaf Scholz koji sudjeluje na summitu. – Stvarno veliko pitanje mira još nije na stolu. Namjera je razviti ovu prvu konferenciju i organizirati drugu, u kojoj onda stvari treba pomaknuti naprijed tako da se onda eventualno može sudjelovati i Rusija – dodao je kancelar Scholz. Mnogi vjeruje da će konferencija imati kontraučinak, na štetu Ukrajine.

– Summit se kocka s pokazivanjem granica ukrajinske diplomacije – rekao je direktor Međunarodne krizne skupine Ujedinjenih naroda Richard Gowan. No, summit ima i svoju važnost. – Ipak, on je također mogućnost da Ukrajina podsjeti svijet da brani načela Povelje UN-a – rekao je Gowan.

Švicarska, koja je organizirala summit na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, želi prokrčiti put za budući mirovni proces koji uključuje Rusiju. No, geopolitičke podjele glede najsmrtonosnijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata umanjile su potencijalni učinak događaja, a Zelenski je čak optužio Peking da pomaže Moskvi potkopavanjem sastanka, što je kinesko ministarstvo vanjskih poslova odlučno odbacilo. Kina je rekla da će razmotriti sudjelovanje, no na koncu je odbila jer tamo neće biti Rusije.

– Jasno je da u ovom trenutku, u geopolitičkom smislu, za Kinu prednost ima poseban odnos s Rusijom pred bilo kojim drugim razmatranjem – rekao je Bernardino Regazzoni, bivši švicarski veleposlanik u Kini. Summit se također mora natjecati s alternativnim mirovnim planom koji je predložila Kina, a koji u obzir uzima ruska osvajanja ukrajinskog teritorija što Kijev odlučno odbija. Među sudionicima su američka potpredsjednica Kamala Harris, te čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Kanade i Japana. Očekuje se da će im se pridružiti Indija, Turska i Mađarska, zemlje koje održavaju prijateljske odnose s Rusijom.

Mnogi su razočarani što na summit nije došao američki predsjednik Joe Biden, koji je sudjelovao na skupu G7 u švicarskoj susjednoj Italiji. Ruski ekonomski saveznik, Indija, sudjeluje i mogla bi napraviti pritisak na Kremlj da konačno promijeni svoj ratni kurs. Brazil sudjeluje samo kao promatrač.

Nade polagali u “krvavog princa”

Velike nade polagane su u sudjelovanje saudijskog “krvavog princa” Mohammeda bin Salmana, koji je, podsjetimo, dao ubiti i raskomadati saudijskog istraživačkog novinara Jamala Khashoggija. Bin Salman ima dobre odnose sa Sjedinjenim Državama, Rusijom i Ukrajinom. No, zavladalo je veliko razočaranje kasnim otkazivanjem saudijskog čelnika Mohammeda bin Salmana. Prvotno je pristao doći u Švicarsku, ali je potom samo poslao svog ministra vanjskih poslova u Švicarsku. I ta činjenica, da je faktor stabilizacije i mira postao “krvavi princ” pokazuje da je svijet u kojem se nalazimo na ozbiljnoj stranputici.

Strahuje se da bi iz ovoga summita Putin i njegovi pristaše mogli konstruirati da se “kolektivni Zapad” ponovno pokušava “udružiti protiv Rusije” s važnim zemljama globalnog juga koje se još nisu jasno pozicionirale oko ruskog osvajačkog rata. Ovaj bi narativ još jednom legitimizirao rat protiv Ukrajine za ruske građane.