Narodna obveznica na 10 godina? Ministar Primorac još nije odlučio, evo što kažu na tržištu

Vrijeme:4 min, 40 sec

 

Za srpanj je ministar financija najavio izdanja državnih obveznica na tri i 10 godina, pri čemu još postoje dvojbe hoće li i dugoročna obveznica biti ponuđena građanima. Niko Maričić iz InterCapital Asset Managementa kaže za FORBES Hrvatska da je 10-godišnja obveznica volatilniji instrument od dosadašnjih izdanja, ali sumnja da bi bilo mnogo građana koji bi bili dovoljno strpljivi i tako dugo čekali na svoj prinos

Ministar financija Marko Primorac najavio je ovih dana da bi u srpnju  trebala uslijediti izdanja trogodišnje i desetogodišnje državne obveznice, ali čini se da bi samo u trogodišnjem izdanju mogli izravno sudjelovati i građani, dok oko toga kod 10-godišnje obveznice još postoje dvojbe te je moguće da ipak nećemo ugledati dugoročnu narodnu obveznicu.

Što se tiče trogodišnje narodne obveznice, voditelj Odjela upravljanja imovinom društva InterCapital Asset Management Niko Maričić kaže da za usporedbu mogućeg prinosa možemo pogledati na tržišno kretanje državne obveznice koja dospijev au ožujku 2027. godine, a sada se za nju nudi 3,19 posto prinosa. Smatra da je to dobar bechmark, ali dodaje da je na dosadašnjim izdanjima država građanima ipak davala i određenu premiju na tržišnu cijenu, pa ne isključuje da će to učiniti i u srpnju.

Veće povjerenje?

Primjerice, za jednogodišnje trezorske zapise koje je država izdala u lipnju, građanima je ponudila godišnju stopu prinosa od 3,65 posto, dok su institucionalni ulagači upisivali trezorce kroz tržišno nadmetanje te je njihov godišnji prinos 3,44 posto.

Za srpanj je ministar financija najavio izdanja državnih obveznica na tri i 10 godina, pri čemu još postoje dvojbe hoće li i dugoročna obveznica biti ponuđena građanima. Niko Maričić iz InterCapital Asset Managementa kaže za FORBES Hrvatska da je 10-godišnja obveznica volatilniji instrument od dosadašnjih izdanja, ali sumnja da bi bilo mnogo građana koji bi bili dovoljno strpljivi i tako dugo čekali na svoj prinos

Ministar financija Marko Primorac najavio je ovih dana da bi u srpnju  trebala uslijediti izdanja trogodišnje i desetogodišnje državne obveznice, ali čini se da bi samo u trogodišnjem izdanju mogli izravno sudjelovati i građani, dok oko toga kod 10-godišnje obveznice još postoje dvojbe te je moguće da ipak nećemo ugledati dugoročnu narodnu obveznicu.

Što se tiče trogodišnje narodne obveznice, voditelj Odjela upravljanja imovinom društva InterCapital Asset Management Niko Maričić kaže da za usporedbu mogućeg prinosa možemo pogledati na tržišno kretanje državne obveznice koja dospijev au ožujku 2027. godine, a sada se za nju nudi 3,19 posto prinosa. Smatra da je to dobar bechmark, ali dodaje da je na dosadašnjim izdanjima država građanima ipak davala i određenu premiju na tržišnu cijenu, pa ne isključuje da će to učiniti i u srpnju.

Veće povjerenje?

Primjerice, za jednogodišnje trezorske zapise koje je država izdala u lipnju, građanima je ponudila godišnju stopu prinosa od 3,65 posto, dok su institucionalni ulagači upisivali trezorce kroz tržišno nadmetanje te je njihov godišnji prinos 3,44 posto.

Smatra da i u ovom slučaju najbolji savjet građanima glasi – držati do dospijeća, kao što je bilo i s dvogodišnjim obveznicama izdanima lani (iako se njima može trgovati i preko Zagrebačke burze).

Što pak s 10-godišnjim obveznicama, bi li građani pohrlili uložiti novac kao što su pohrlili na kratkoročni državni dug? Očito i u Ministarstvu financija oko toga baš nisu sigurni, pa je Primorac izjavio na jednoj konferenciji u Zagrebu, kako ga prenose mediji, da još važu hoće li građani sudjelovati u primarnoj emisiji ili imati mogućnost kupnje tih obveznica preko brokera.

Niko Maričić, voditelj Odjela upravljanja imovinom društva InterCapital Asset Management

Dulja ročnost podrazumijeva i veće povjerenje u institucije, nedavno je za FORBES Hrvatska rekao bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, smatrajući da bi sljedeći korak u izdavanju narodnih vrijendosnih papira trebale biti upravo dugoročne obveznice. No, u financijskoj industriji imaju zadršku jer je u pitanju, kako kaže Maričić, volatilniji financijski instrument.

“Trebalo bi to dobro rastumačiti”

Smatra da je teško očekivati da bi bilo mnogo građana koji bi bili dovoljno strpljivi da 10 godina čekaju na svoj prinos, a oni koji bi u međuvremenu na burzi željeli prodati obveznicu preko brokera, mogli bi se suočiti s time da već i vrlo mali rast kamatne stope znatno utječe na pad cijene obveznice. „Na promjenjivost cijene dugoročne obveznice utječe cijeli niz faktora, poput rizičnosti države, promjenjivosti referentnih kamatnih stopa, inflacije ili kretanja benchmarka kao što je u ovom slučaju njemačka državna obveznica“, napominje.

Građanima bi sve to trebalo dobro rastumačiti, pa da su svjesni u što se upuštaju ulaganjem u dugoročnu obveznicu, ali mišljenja je da bi odaziv bio puno manji nego što smo vidjeli do sada.

U nešto više od godinu dana država je izdala četiri izdanja vrijednosnih papira koje su mogli kupiti građani, a radi se o ukupno četiri milijarde eura. Sudjelovalo ih je otprilike 118 tisuća, kako je objavilo Ministarstvo financija, a udio javnog duga kojeg drže građani trenutno iznosi više od šest posto.

Prinosi na dosadašnja izdanja

U prvom krugu upisa najnovijih trezorskih zapisa iz lipnja ove godine više od 31 tisuća građana uplatila je 804,8 milijuna eura, pri čemu je 563,9 milijuna uplaćeno za jednogodišnje trezorce. Godišnji prinos za zapise ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.

Podsjetimo, u ožujku prošle godine izdane su dvogodišnje narodne obveznice s godišnjom stopom prinosa 3,65 posto, a građani su upisali 1,335 milijuna eura. U prvo izdanje narodnih trezoraca iz studenoga prošle godine uložili su 970 milijuna eura uz prinos od 3,75 posto, a u drugom izdanje trezoraca iz veljače ove godine 957 milijuna eura uz iste uvjete kao i u najnovijem izdanju.

 

forbes.hr / Hrvatsko nebo

 

Odgovori