FAZ/Ako se Vučiću ne postave granice, nastavit će raditi na njihovu pomicanju, a perspektiva ulaska u EU više nije izgledna!!!

Vrijeme:3 min, 40 sec

 

Komentator dnevnika F.A.Z. Michael Martens pita se u članku „Srbocentrična stranputica“ od 25. svibnja zašto je Njemačka, istodobno dok je imala središnju ulogu u uspostavljanju dana sjećanja na genocid u Srebrenici, spriječila nastavak postupka primanja Kosova u Vijeće Europe – u prilog Srbije. Zatim upozorava na opasnosti za okolne narode koje dolaze od Vučićeve Srbije, te zaključuje kako perspektiva ulaska u članstvo EU-a nije više izgledna. Na kraju, suprotno svih dosadašnjim porukama iz „Europe“, on ohrabruje novo, desno vodstvo Sj. Makedonije da se suprotstavi bugarskim uvjetovanjima odnosno „ultimatumima“, koji imaju potporu EU-a.

„Kada je riječ o suočavanju s prošlošću, njemačka vanjska politika na svjetskoj je razini. Samo ima problema kada je u pitanju suočavanje sa sadašnjošću i budućnošću“, primjećuje na početku Martens. Iznosi pohvalu Njemčkoj što je „odigrala središnju ulogu u … obilježavanju toga velikog srpskog zločina u Bosni g. 1995.“ Zatim ocjenjuje da bi za stabilnost te „regije“ ipak bilo važnije da je Njemačka ovaj mjesec poduprla zahtjev Kosova za članstvo u Vijeću Europe. Ono bi značilo „bi da bi svi građani najmlađe europske demokracije, uključujući i srpsku manjinu, mogli tužiti svoju vladu pred Europskim sudom za ljudska prava. Prije svega, to bi bio signal Srbiji koja zvekeće oružjem i njezinu predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji neprestano koketira s Rusijom i Kinom.“

Komentator primjećuje kako Vučić „otvoreno govori o ratu“ u susjedstvu Srbije, dok „napad Azerbajdžana na Karabah naziva uzornim. Ako mu se ne postave granice, nastavit će raditi na njihovu pomicanju, pa i silom. Primanje Kosova u Vijeće Europe bio bi znak da Europa ne će tolerirati nasilna politička rješenja na Balkanu. Ali taj znak nije napravljen – i zato što je Berlin bio jedna od država koja je to spriječila.“ Iako je Kosovo ispunilo sve uvjete, „Berlin se izjasnio protiv toga. Činjenica da Mađarska i Rusija slijede istu liniju o tom pitanju govori mnogo.“

„Sada se ponovno slavi lažna uvjerenost da je za mir u regiji potrebno samo udobrovoljiti Beograd“

Martens zatim podsjeća  da “pogrješna srbocentrična balkanska politika nije nova: „Prije jedne generacije zapadna politika na Balkanu napravila je iste grješke. Tada se oslanjala na Slobodana Miloševića, kojeg je poslije optužio sud za ratne zločine, kao natobožnje sidro stabilnosti, a danas u toj ulozi vidi njegova bivšeg ministra propagande Vučića. Ratovi devedesetih godina prošlog stoljeća s više od stotinu tisuća mrtvih i milijunima raseljenih, a isto tako i masakri poput onog u Srebrenici, rezultat su te tragične pogreške.“

„Sada se ponovno slavi lažna uvjerenost da je za mir u regiji potrebno samo udobrovoljiti Beogradu“, nastavlja sarkastično Martens. Oni koji se pozivaju na „argument da je Srbija potrebna za isporuku strjeljiva Ukrajini“ griješe; „Srbija će prodavati ono što proizvede u svojim tvornicama naoružanja i sklapati dobre poslove. I unatoč svoj rusofiliji, Beograd ne će od toga odustati.“

„Perspektiva ulaska u EU, više ne postoji“

„Nije samo Berlin kriv što Zapad više nema veliki utjecaj na Balkanu“, nastavlja svoj kritički komentar Martens te jetko primjećuje kako „ono što je nekada bilo najvažniji instrument zapadnog utjecaja“, a to je perspektiva ulaska tih zemalja u EU, kao poticaj unutarnjim reformama, „više ne postoji“.

„Osim nove vlasti u Crnoj Gori, čiji su čelnici još uvijek mladi i neiskusni, nijedan važniji političar na Zapadnom Balkanu s pravom ne vjeruje da može izboriti ulazak vlastite države u EU“, nastavlja Martens te pokazuje razumijevanje za Hristijana Mickoskog, budućeg predsjednika vlade Sjeverne Makedonije, koji „nije voljan ispuniti preduvjete Bugarske za početak pristupnih pregovora… Sjeverna Makedonija čak je promijenila ime države radi europske perspektive“, ali je tu perspektivu najprije „blokirala prvo Francuska, a zatim i Bugarska.

Komentator podsjeća kako Bugarska inzistira na tomu da Sjeverna Makedonija prije otvaranja pregovora u preambulu Ustava uvrsti bugarsku manjinu kao „državotvorni narod“ te kako je g. 2019. u Bugarskoj „sastavljen katalog s daljnjim, ponekad povijesno grotesknim, zahtjevima prema susjednoj zemlji“.

Neuobičajeno za stajalište bilo kojeg zapadnog komentatora dosad, Martens antiintegracijski zaključuje: „Ako bi Sjeverna Makedonija sada popustila, to bi samo otvorilo vrata kaskadi daljnjih ultimatuma. Stoga se buduću vladu u Skopju može samo ohrabrivati da ne ide u tu slijepu ulicu.“

 

Povezano:

Iz stranih medija/Srbija na Zapadu i druge američke bajke

VIDEO: Dokumentarni film “Neoproštena pobjeda” redatelja i scenarista Nenada Piskača

Z. Gavran: Potvrđuje li egzodus Armenaca iz G. Karabaha da su razgraničenja među zajednicama neminovnost suvremenog svijeta?

Frankfurter Allgemeine Zaitung / Hrvatsko nebo