KOŽUL: Prijedlozi izmjena Izbornog zakona nejasni i nedorečeni
Vrijeme:2 min, 0 sec
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučio je na današnjoj sjednici da neće po žurnom postupku razmatrati dva predložena zakona o dopuni Izbornog zakona BiH. Predrag Kožul, predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ-a BiH, istaknuo je da su prijedlozi zakona nejasni i nedorečeni, što je izazvalo zabrinutost među zastupnicima.
Kožul je upozorio da prijedlog zakona nije jasno definirao što će se dogoditi ako u pojedinoj skupštini ili općinskom vijeću nema predstavnika jednog konstitutivnog naroda ili ostalih, a na listama postoji više kandidata iz tih skupina. “On nije definirao što će se desiti ako u pojedinoj skupštini, općinskom vijeću nema predstavnika jednog konstitutivnog naroda ili ostalih, a na listama ima dva, tri, pet ili deset takvih ljudi. Tko će i po kojem kriteriju odabrati tko je od tih deset ljudi taj koji će ići u to općinsko vijeće. Ja nipošto to ne bih prepustio Središnjem izbornom povjerenstvu i njihovim kriterijima,” rekao je Kožul.
Dodao je kako smatra da zakon ima “nekog svog temelja, da je u duhu BiH i njenog Ustava, a nije vezan za Ustav, ali da treba vrlo jasno precizirati njegove odredbe kako bi bio primjenjiv i spreman za usvajanje.”
Prijedlozi zakona predviđali su dopune kojima bi se omogućilo glasanje raseljenim osobama prema prebivalištu iz 1991. godine te osigurala zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH. Međutim, zbog nedostatka entitetske većine glasova, ovi prijedlozi nisu razmatrani po hitnom postupku i upućeni su Kolegiju Doma na usuglašavanje.
Zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika SDA Edin Ramić naglasio je da su predložene dopune Izbornog zakona trebale biti usvojene prije raspisivanja izbora, kako bi raseljene osobe mogle sudjelovati u lokalnim izborima. “Naša namjera je bila da se usvoje izmjene Izbornog zakona u ovoj formi, koje će omogućiti raseljenim osobama, koje su imale pravo da glasaju za općine po prebivalištu iz 1991. godine kako bi sudjelovale u aktualnim lokalnim izborima,” pojasnio je Ramić.
Predlagač zakona Šemsudin Mehmedović također je naglasio važnost hitnog usvajanja zakona kako bi se osigurala zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih. Ipak, Kožulove primjedbe o nedorečenosti prijedloga pokazale su se ključnima u odluci Zastupničkog doma da se prijedlozi zakona ne razmatraju po hitnom postupku.
Kolegij Zastupničkog doma državnog parlamenta pokušat će u narednom periodu postići suglasnost u vezi sa zahtjevom predlagača da se predložena dva zakona o dopuni Izbornog zakona BiH razmatraju po žurnom postupku.
hms.ba / Hrvatsko nebo