GARAPLIJA: “Ševe” su bile dio paralelnog sustava, zapovijedale su zločine za koje su drugi optuživani

U Mostaru je ovoga vikenda predstavljena knjiga pod nazivom “Tajni vilajet”. Njen autor, Edin Garaplija, bivši visokopozicionirani obavještajac Službe državne sigurnosti Bosne i Hercegovine (SDB) koja je nakon rata prerasla u Agenciju za istraživanje i dokumentaciju poznatija pod nazivom AID bio je gost večerašnjeg Dnevnika RTV Herceg-Bosne.

Garaplija je u razgovoru s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom pojasnio da je naslov knjige “Tajne vilajeta” pažljivo biran (vilajet: tur. vilayet; arap. wilāya: vlast, uprava, suverenitet je naziv koji se u Osmanskome Carstvu koristio za najveću upravnu jedinicu, potom za zemlju, provinciju ili veću oblast, nap. a.), prenosi RTV HB.

A“Taj Tajni vilajet ustvari je sinonim uređenja koje su neka tajna društva planirala na ovim prostorima. Čitateljima će sigurno biti zanimljivo kroz jednu povijesnu priču kako se to planiralo, a što je na kraju bilo”, rekao je Garaplija dodavši da se knjiga bavi ljudskim sudbinama koje smo svi dijelili u teškim vremenima.

-U tom razdoblju mnogi su očekivali da ovdje više neće biti suživota, istaknuo je Garaplija dodavši da taj Tajni vilajet ipak nije pobijedio svijetli dio naših suživota.

“Ševe” zapovijedale zločine za koje su drugi optuživani

Garaplija je bivši obavještajac. Alija Izetbegović proglasio ga je državnim neprijateljem. Odgovarajući na pitanje zašto je bio u zatvoru, gost Dnevnika RTV HB kazao je da će čitatelji kroz knjigu moći vidjeti kako su svi oni koji djeluju na platformi “normalnog života” postali državni neprijatelji i izdajnici jedne ideologije.

“Ta ideologija, predvođena tadašnjom vlašću, nemilosrdno se obračunavala sa svim svojim protivnicima koji su po njihovom vokabularu postajali izdajnici. Svi oni koji nisu gajili podjelu, razlaz i raspad su proglašavani izdajnikom”, rekao je Garaplija dodajući da su po istoj formuli i njega proglasili izdajnikom.

Garaplija pojašnjava da su proglašavajući ga kriminalcem i izdajnikom tadašnje bošnjačke vlasti željele kompromitirati ono što je radeći kao rukovoditelj jednoga tima unutar obavještajnih struktura otkrio.

“Otkrio sam zločine koji su se radili na strani Armije BiH, policije i službe kojoj sam pripadao. Tu je bila jedna ubačena skupina koja se zvala ‘Ševe’ i ta skupina radila je na račun provođenja određenih interesa njihovih pretpostavljenih i nalogodavaca”, kazao je Garaplijha ustvrdivši da se tu radilo o tajnim bratstvima i paralelnom sustavu.

Pripadnici tih skupina, kako kaže Garaplija, zapovijedali su počinjenja zločina za koje su kasnije optuživali druge strane.

“Kada uđete u otkrivanje takvih metodologija, onda vidite da je to bila jedna zajednička metodologija kako bi se ova naša lijepa zemlja podijelila; da se napravi što više zločina sa svih strana kako bi se ljudi što više mrzili, i kako bi se što više krvi prolilo, i kako bi onda lakše došlo do podjele na ‘Tajne vilajete’”, kazao je Garaplija.

Zašto je “stao na žulj” Aliji?

Gost Dnevnika RTV HB kaže da je stao na žulj Aliji Izetbegoviću jer je otkrio jedinicu “Ševe” te da je njihovo djelovanje istraživao kroz djelovanje u operaciji kodnog naziva “Orao”.

“Uhitili smo jednog od njihovih rukovoditelja za kojega smo operativnim djelovanjem došli do saznanja da je počinio određene zločine. Tu je bilo na desetke zločina koje je on nama priznao. Između ostaloga, atentat na tadašnjeg načelnika, podmetanje eksplozivnih naprava”, kazao je Garaplija dodajući da se tu radilo i o ubijanju civila za koje je navedeni dobivao zapovijedi “s vrha”.

Garaplija kaže da su za njega počeli problemi kada je saznanja prenio svom rukovoditelju, direktoru agencije, koji se nije želio konfrontirati s Alijom Izetbegovićem i ostalima.

“Rekao je da nema nikakve veze s nama. Onda smo mi, kao mladi operativci, ostali na vjetrometini. Na kraju je, kroz montiranu optužnicu, ispalo da smo mi svojevoljno uhitili odnosno oteli tu osobu zbog Zippo upaljača, srebrenog lančića i 500 maraka”, kazao je Garaplija pojašnjavajući da se kroz ovu montiranu optužnicu željela skrenuti pozornost sa zločina i kriminalnih radnji za koje je znao najviši vrh.

Slučaj Leutar

Upitan tko je ubio Jozu Leutara, zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH, Garaplija je kazao da ne može reći tko je ubio Leutara, ali da sa sigurnošću može kazati da je metodologija atentata na Leutara bila slična metodologiji atentata na Nedžada Ugljena (pomoćnik direktora AID-a).

“U to vrijeme kada je Jozo Leutar bio drugi čovjek Javne sigurnosti, Ugljen je dio drugi čovjek Tajne sigurnosti. Ta dva ubojstva treba gledati povezano, a jedini čovjek koji spaja ta dva ubojstva je tadašnji direktor AID-a”, kazao je Garaplija dodajući da je upravo taj direktor AID-a provodio akciju montiranja optužbi u slučaju Leutar te da je podatak tko je u to vrijeme bio direktor AID-a jednostavno otkriti.

Upitan kako je sve to oko ubojstva Leutara završavao na pravosuđu, Garaplija kaže da se upravo tu radi o paraobavještajnom aparatu.

“Prvo vas proglašavaju izdajnikom pa uklanjaju, a onda u trećoj etapi kroz pravosuđe namještaju afere, pronalaze pogrešne krivce i okreću čitavu istragu u pogrešnom pravcu”, smatra Garaplija.

Garaplija navodi da su ugledni mostarski odvjetnik Josip Muselimović i njegov tuzlanski kolega Faruk Balijagić kroz procese vidjeli što se radi te tko stoji iza svega.

-Oni su vidjeli da se radi o montiranom postupku. Gospodin Muselimović je bio i u postupku pogrešno optuženih i montirane optužnice za ubojstvo Joze Leutara. On može svjedočiti u oba slučaja; kako su paraobavještajne strukture montirale postupke da bi sakrivale svoje zločince, kazao je Garaplija izrazivši žaljenje što se proces za ubojstvo Ugljena nikada nije vodio.

Je li ga strah?

Upitan je li ga strah s obzirom na to da živi u Sarajevu, Garaplija je kazao da zna kako upravljati rizicima.

-Najveći rizik je da istina bude sakrivena te da se ne sazna, rekao je Garaplija pojašnjavajući da straha više nema nakon što je knjiga “Tajni vilajet” objelodanjena.

Fildžan država, begovat i Bakir

Gost Dnevnika RTV HB kazao je da je konačni cilj bio stvaranje svojevrsne “fildžan-islamske države” u BiH.

“Da bi se realizirali ti projekti koji su ovdje bili započeti na tom razdvajanju naroda (nominativ množine, nap. a.) trebao je taj nekakav ‘bošnjački begovat’. Taj fildžanski begovat ustvari je trebao biti za račun nekakvog turskog namjesnika; jedan vilajet koji će imati svojih 5-6 obitelji – begova koji će onda vladati rajom gdje će moći raditi što hoće i prolaziti nekažnjeno”, kazao je Garaplija.

Pojasnio je da je na vrhu piramide jedan ‘beg’ – Bakir Izetbegović, s obzirom na to da njegov otac Alija više nije među živima.

-Tako da Bakira treba pitati je li ovo istina, zaključio je Garaplija.