Čović počinje inventuru za izbore u Čapljini, Širokom, Livnu, Žepču…
Vrijeme:3 min, 34 sec
Vodstvo HDZ-a BiH počet će od sljedećeg tjedna svojevrsnu inventuru stanja u općinskim organizacijama stranke uoči predstojećih lokalnih izbora, a prve na popisu naći će se općine u kojima je došlo do razilaženja, podjela, pa čak i stvaranja novih političkih opcija, doznaje Večernji list.
Ponajprije se to odnosi na gradove Široki Brijeg, Žepče i Čapljinu, u kojima je ova stranka na posljednjim izborima ostvarila pobjedu i za koje se procjenjuje kako je potrebna asistencija vrha stranke u nadilaženju problema. Od te tri sredine, u Livnu je na posljednjim izborima vjerojatno bilo najizazovnije. Tamo je na izborima pobijedio novi kandidat Darko Čondrić, koji je naslijedio Luku Čelana. A slavio je s oko 800 glasova prednosti ispred kandidata HDZ-a 1990. Nediljka Rimca, koji je aktualni ministar zdravstva FBiH. No, treći i vrlo blizu njima bio je Stipo Đapić, neovisni kandidat koji je imao udjel od 22,70 posto te 1755 glasova, što je solidan rezultat. Njegovi glasovi mogli su presuditi tadašnjeg gradonačelnika Livna. Nije mali broj glasova dobio ni četvrtoplasirani Dinko Periša, koji je dobio 843 glasa birača.
Raslojavanje i raskol
Aktualni gradonačelnik Čondrić je liječnik koji ima veliki ugled u Livnu. Istina je, međutim, kako unutar stranačkih struktura postoje i različita razmišljanja treba li on ponovno biti kandidat ove stranke za gradonačelnika. Kako se doznaje, dodatne brige za HDZ BiH predstavlja i spoznaja da bi protukandidata za gradonačelnika Livna iz redova HDZ-a 1990. mogao poduprijeti i Hrvatski nacionalni pomak, stranka kojoj je na čelu Ivan Vukadin, koji je ranije izgradio stranku i preuzeo vlast nakon što je sklonjen iz HDZ-a Tomislavgrada. Kada bi se pak ponovio rezultat lokalnih izbora iz 2020. godine te tome imali na umu odnosi snaga nastali nakon općih izbora, onda bi stariji HDZ izgubio poziciju gradonačelnika. Stanje u tamošnjem Gradskom vijeću odavno nije pod nadzorom jedne političke stranke, što također komplicira vođenje Grada. Sljedeći na popisu gradova u kojima će vodstvo stranke imati pune ruke posla je Žepče. U ovome gradu dogodio se raskol unutar redova vladajuće stranke. Naime, nakon unutarstranačkih izbora koji su provedeni prošle godine stranku je s više istomišljenika napustio Ivan Tadić, izaslanik Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. On je osnovao političku stranku Hrvatski demokratski savez (HDS), s kojom je postao i dio vlasti u Zeničko-dobojskoj županiji. Teško je procijeniti njegovu stvarnu težinu i ona sigurno nije ona koju su imali Vukadin i ekipa u Tomislavgradu, no posve sigurno ima značajan utjecaj. Uostalom, predstavnici više hrvatskih oporbenih političkih stranaka iskazali su odlučnost zajedno nastupiti na lokalnim izborima, a o čemu se nagađalo i prigodom izbora za Hrvatski sabor. Na kraju su stranke HDZ 1990. HNP, HDS, Čapljinska neovisna lista i HSS odustale od takvog pristupa za Hrvatski sabor, no ne i oko lokalnih izbora te tek treba vidjeti čime će taj neformalni savez rezultirati. Takve su poruke upravo izrekli u Žepču, piše Večernji list.
SDA-ovac na čelu Žepča
No, ono što je problematično jest da bi eventualna podjela u dvama snažnim hrvatskim blokovima koji se ne bi mogli dogovoriti oko kandidata za prvog čovjeka Žepča, posve izvjesno, vodila tome da Bošnjak, i to najvjerojatnije iz Stranke demokratske akcije, postane novi prvi čovjek ovoga grada koji se nalazi u sjevernome dijelu zemlje. Pokazuju to i posljednji izbori za gradonačelnika Žepča. Naime, slavio je Mato Zovko, inače čovjek s vjerojatno najdulje gradonačelničkog staža u BiH, s osvojenih nešto više od 7200 glasova. Na drugome mjestu na lokalnim izborima 2020. godine bio je SDA-ovac Mirsad Čizmić, koji je jedini bio kandidat iz bošnjačkih stranaka, kao i onih koje sebe nazivaju multietničkim. On je dobio 4423 glasa. U slučaju pak podjele hrvatskih stranaka i glasova gradonačelnik iz SDA vjerojatno će biti realnost listopadskih izbora. Za vladajuću hrvatsku stranku među problematičnijima je još Široki Brijeg, u kojemu je došlo do raslojavanja u najmanje dvjema stranačkim strujama, a ti su problemi bili vidljivi i prigodom izbora prvog čovjeka Vlade ZHŽ-a. Naime, tada se govorilo o dvama kandidatima, a premijer, i to vrlo uspješan, pokazalo se poslije, postao je Predrag Čović. U Čapljini je nepoznanica kako će se stvari rasplesti jer je stav značajnog dijela tamošnjeg stranačkog vodstva da ostane Smiljan Vidić, dok je on pak ranije nagovijestio da se povlači s javnih dužnosti.
