Ustavni sud pod pritiskom mijenja mišljenje oko presude “Ljubić”
Vrijeme:3 min, 27 sec
PROVEDBA LEGITIMNOG POLITIČKOG PREDSTAVLJANJA
Problem nastao blokadom imenovanja sudaca iz Republike Srpske u Ustavni sud, ali se i blokadu dijela bošnjačkih stranaka iz Federacije BiH planira riješiti neustavnim i krajnje prijepornim prijedlozima koje su očito naručili u Venecijanskoj komisiji
Očito je na Ustavni sud BiH izvršen pritisak, a može se samo pretpostaviti tko to ima veće “poluge moći” da se preispita je li ili nije provedena presuda ove institucije u predmetu Bože Ljubića, kojom se traži provedba legitimnog političkog predstavljanja prigodom izbora dužnosnika u Dom naroda, ali i Predsjedništvo BiH, što je adut u rukama Hrvata da inzistiraju na prestanku prakse preglasavanja, piše Večernji list BiH. Još su u siječnju ove godine na jedan medijski upit u Ustavnom sudu BiH smatrali kako ta presuda U23/14 nije provedena, a pozivali su se na stanje utvrđeno u srpnju 2023. godine.
Tadić: Nije provedena
No, u ožujku su promijenili svoje mišljenje kazavši kako će sada preispitati svoju odluku je li ili nije provedena ta presuda nakon intervencije visokog međunarodnog predstavnika u Izborni zakon 2. listopada 2022. godine. Nije nikakva tajna da je Pravni odjel Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR), kojemu je na čelu Edouard d’Aoust, bio protiv apelacije “Ljubić”, protiveći se praktički odredbama Ustava Bosne i Hercegovine po kojima se podrazumijeva jednakopravnost konstitutivnih naroda u cijelosti. Pa tako i oko predstavljanja u institucijama zemlje te načina njihova izbora. Kada se tome doda utjecaj pojedinih stranih administracija, onda ne treba uopće čuditi što je Ustavni sud, čiji je sastav okrnjen zbog blokade institucija RS-a, ali i dijela bošnjačkih stranaka iz FBiH, doslovno spreman poigravati se vlastitom vjerodostojnosti. Da presuda nije do danas provedena, misli jedan od bivših sudaca toga suda Mato Tadić, koji je sudjelovao u njezinu donošenju.
– Skrenut ću pozornost samo na točku 51 iz našeg obrazloženja. A obrazloženje je dio odluke, ono je obligatorno, kao i sam dispozitiv. U toj točki 51 govori se o legitimnom predstavljanju. Ustavni sud obrazlaže zašto je potrebno da određeni izaslanik koji je izabran u Dom naroda mora imati bazu onoga koga predstavlja. Dakle, ako predstavlja Bošnjake, Srbe, Hrvate ili ostale, da na određeni način ima tu bazu. Drugim riječima, ondje gdje nema potreban broj birača koji bi dali legitimnost tom izaslaniku, onda ta županija ne bi imala izaslanika u Domu naroda. To, međutim, sada nije tako. To bi se trebalo regulirati Izbornim zakonom – ističe nekadašnji prvi čovjek Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine.
On dalje obrazlaže kako postoji nekoliko mogućih rješenja kojima je moguće provesti sadržaj odluke Ustavnoga suda. Ključno je, po njegovu mišljenju, da se napravi jasan odmak i distinkcija od krajnje politikantskih i falsifikatorskih tvrdnji o biti Doma naroda. U međuvremenu je Tadić otišao u mirovinu, čak iako nije izabran njegov nasljednik, što blokira dio bošnjačkih stranaka. No, sada se vrši pritisak kako bi se dvoje bošnjačkih sudaca, inače nekadašnji visoki dužnosnici SDA – Seada Palavrić i Mirsad Ćeman, zadržalo u Ustavnom sudu. Najavila je to sutkinja Palavrić, inače svojedobno i potpredsjednica SDA, i to očito naručeno mišljenje Venecijanske komisije.
U mirovinu sa 70
– S obzirom na čvrsto mišljenje Venecijanske komisije i na to da smo u siječnju obavijestili Zastupnički dom da meni u studenom istječe mandat, ja ću učiniti sve da se u pravila ugradi odredba po kojoj mandat neće prestati s navršenih 70 godina i ja ću u studenome to koristiti ako nadležni ne izaberu moju zamjenu – rekla je Palavrić. Za pohvaliti je, međutim, takvu brigu sutkinje Palavrić za državu BiH, ali i za vlastiti novčanik. No, istodobno treba reći da, ako Ustavni sud BiH vlastitim pravilnikom pogazi Ustav BiH, zapravo planira dati za pravo čelniku RS-a Miloradu Dodiku i svima drugima da posve ignoriraju ovu instituciju. To pitanje eksplicitno je definirano Ustavom BiH.
– Mandat sudaca imenovanih u prvom sazivu bit će pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovi konsenzusa ostalih sudaca. Suci koji su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Suci koji će biti imenovani nakon prvog saziva služit će do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovi konsenzusa ostalih sudaca – stoji u Ustavu BiH.
