Svi dobivaju više prava i odgovornosti, ali rezultat je u konačnici uređeno društvo i kvalitetniji životni standard

Vrijeme:4 min, 59 sec

 

KAKVE PROMJENE PRISTUPNI PREGOVORI S EU-OM DONOSE DRŽAVI, A KAKVE GRAĐANIMA

Od početka pristupnih pregovora s Europskom unijom do potpisivanja pristupnog ugovora BiH predstoji dugotrajan put reformi koje će imati neposredne posljedice na svakodnevni život građana, piše Večernji list BiH. Uspjeh članstva najviše ovisi o spremnosti da se što bolje iskoriste prilike i umanje poteškoće te opasnosti na svakom pojedinom području suradnje, a njih je uistinu mnogo i dotiču se svih segmenata života. Članstvo u Europskoj uniji donijelo je državama članicama dugoročnu političku i demokratsku stabilnost, priliku za novi gospodarski rast i razvoj, viši standard i kvalitetniji socijalni ambijent. Stojimo pred prilikom da se te prednosti reflektiraju i u BiH.

Brojne pogodnosti

Kao rezultat višegodišnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom europskog zakonodavstva postat će naše unutarnje zakonodavstvo. Uzajamno otvaranje tržišta za kretanje roba, usluga, radne snage i kapitala već je proteklih godina donijelo vidljive promjene provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Europska unija već je danas glavni vanjskotrgovinski partner BiH i kada je riječ o izvozu, ali i uvozu većine roba. Te će se trgovinske veze dodatno pojačati, a kroz sam proces pregovora stvarat će se i administrativni preduvjeti za povećanje gospodarske suradnje. Kako se pokazalo i na primjeru Hrvatske, uspješnost pregovora, a poslije i članstva u Europskoj uniji prvenstveno ovisi o spremnosti da se što bolje iskoriste prilike i umanje izazovi te opasnosti u svakom pojedinom području ili sektoru. Članstvo otvara velike mogućnosti poduzetnicima koji imaju ideje, znanje, inovativnost i sposobnosti, ali može biti prijetnja onima koji se ne mogu ili ne znaju nositi s konkurentskim izazovima velikog, otvorenog tržišta. Treba znati da se i sama Europska unija mijenja i da se proteklih godina značajno promijenila mijenjajući svoje unutarnje propise i pravila koje ćemo i mi morati postupno prihvaćati. Za prevladavanje negativnih posljedica krize Unija je uspostavila stroža pravila ekonomskog upravljanja utemeljena na jačem makroekonomskom i proračunskom nadzoru država članica i njihovih strukturnih politika kako bi se izbjeglo ponavljanje krize. Provode se brojne mjere koje se odnose na sve zemlje Europske unije, ali je u prvom planu nadzor zemalja eurozone, uz mogućnost sankcija za članice koje krše pravila. Pooštrena su pravila proračunske discipline, snažnija je koordinacija i nadzor fiskalnih politika i uvedene su nove procedure za upravljanje eurozonom. Prednost usklađivanja naših propisa u procesu pregovora svakako je bolje uređena i organizirana javna uprava u službi građana, zakonodavstvo usklađeno s najvišim europskim standardima, neovisno sudstvo i pravosuđe koje djeluje profesionalno i bez utjecaja politike, smanjenje korupcije, veća sigurnost zemlje na vanjskom planu i niz drugih pozitivnih promjena. Da bi se to postiglo, moramo očekivati znatne troškove usklađivanja, jačanja i izgradnje institucija, koji su velikim dijelom pokriveni sredstvima iz programa pretpristupne pomoći Europske unije. Poslovnom sektoru ulazak u EU donosi mogućnost sudjelovanja na tržištu od 500 milijuna potrošača na kojem su ukinute prepreke slobodnom kretanju roba, usluga, radne snage i kapitala. Na njemu se, međutim, svaki poslovni subjekt mora izboriti za svoje mjesto jačanjem konkurentnosti, koja znatno zaostaje za onom u razvijenim zemljama, dakle podizanjem kvalitete svojih proizvoda i usluga.

Jačanje sustava

Nakon pristupanja Europskoj uniji državljani BiH će postati europski građani. To podrazumijeva pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih država članica bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. Usto, moći će izravno utjecati na politiku Europske unije glasovanjem i kandidiranjem na izborima za Europski parlament putem Europske građanske inicijative i na druge načine. Nadalje, članstvo omogućuje mobilnost odnosno mogućnost putovanja bez viza i putovnica, za mlade mobilnost zahvaljujući pristupu programima Europske unije te mogućnost zapošljavanja u Europskoj uniji i, u perspektivi, viši životni standard. Potrošači će već u pregovaračkoj fazi imati koristi od bolje zaštite prava, jače kontrole kvalitete proizvoda te većih mogućnosti pristupa informacijama o robama i uslugama na tržištu. Pri tome je najvažnija kvaliteta i sigurnost hrane. Građani, odnosno potrošači, najveći su dobitnici ulaska u EU, a država je istodobno dobitnik i gubitnik. Ona dijelom plaća “razvojni” trošak izgradnje institucija i priprema provedenih radi integriranja u EU te zbog liberalizacije trgovine gubi prihod od carina, ali umjesto toga dobiva mogućnost kandidiranja i povlačenja znatnih sredstava iz fondova Europske unije. Cijena većine prilagodbi tek će biti plaćena, ali koristi od toga dugoročno će itekako biti vidljive. Priljev sredstava iz fondova EU-a često se navodi kao najveća prednost integriranja u EU, a prema najavama iz Bruxellesa, zemlje koje su trenutačno u pregovaračkom statusu imat će možda i ponajveću pomoć. Za poljoprivrednike približavanje BiH EU znači bolje organiziran poljoprivredni sustav uz znatno veća ukupna ulaganja, osobito u ruralni razvoj, što bi trebalo povećati konkurentnost. Na europskoj listi specifičnih proizvoda nakon ulaska BiH u Europsku uniju naći će se autohtoni proizvodi iz BiH. Usklađivanje s propisima i standardima EU-a donijet će niz pomaka nabolje u području zaštite okoliša zbog podizanja standarda, ali i uvođenja suvremene infrastrukture u sustavima gospodarenja otpadom i vodama te zaštiti zraka. To znači smanjenje onečišćenja okoliša, uređen sustav gospodarenja otpadom, bolje gospodarenje vodama, zaštitu zraka i bioraznolikosti te u konačnici očuvanje prirodnih ljepota zemlje. To sa sobom nosi i visoke troškove izgradnje javne infrastrukture i druge investicije. Za punu provedbu pravne stečevine EU-a trebat će uložiti ogroman novac, ali ta sredstva će uglavnom biti pokrivena upravo iz fondova EU-a. Nije, naravno, sve idealno i postoje značajne zamke, kao što je lakše iseljavanje visokokvalificiranih radnika, tzv. odljev mozgova. To bi ubuduće mogla biti prepreka na putu razvoja bh. gospodarstva, a ne bude li se unaprijed strateški promišljalo, liberalizacija tržišta rada nakon ulaska u EU mogla bi dodatno pogoršati situaciju. Tijekom pregovora mjere u području sudstava bit će usmjerene na jačanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti u sudstvu, jačanje učinkovitosti sudstva racionalizacijom i informatizacijom sustava, smanjenje broja neriješenih predmeta i postizanje bržih sudskih postupaka te poticanje mirnog rješavanja sporova. Imajući u vidu sadašnje stanje u pravosuđu, takve mjere itekako su dobrodošle. Promjene se neće osjećati na dnevnoj razini, ali iz procesa pristupnih pregovora BiH bi trebala izići kao uređenija, pravednija i bogatija država, što su ciljevi koje sigurno podupire ogromna većina njezinih stanovnika.
Autor:Dragan Jurić
večernji.ba / Hrvatsko nebo