BiH je ključ stabilnosti i država bez koje projekt EU-a nije završen
Vrijeme:3 min, 41 sec
LOBIRANJE SUSJEDNE NAM HRVATSKE IMA I IMAT ĆE KLJUČNU ULOGU ZA INTEGRACIJE
Odluka Europskog vijeća kojom je pružena potpora za otvaranje pregovora s BiH o pristupanju Europskoj uniji velikim je dijelom posljedica intenzivnog političkog djelovanja vlasti u Republici Hrvatskoj, a napose Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem
Odluka Europskog vijeća kojom je pružena potpora za otvaranje pregovora s BiH o pristupanju Europskoj uniji velikim je dijelom posljedica intenzivnog političkog djelovanja vlasti u Republici Hrvatskoj, a napose Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, kao i višemjesečnih aktivnosti u institucijama Europske unije u kojima su predstavnici Hrvatske, svjesni strateškog značaja BiH u izgradnji dugoročne stabilnosti na jugoistoku Europe, upućivali na potrebu održavanja i jačanja fokusa Unije kada govorimo o BiH. Time je potvrđen kontinuitet politike ove Vlade koja je također, podsjećamo, imala aktivnu ulogu u vrijeme kada je BiH dobila status kandidata, a što je bio uvod u pozitivne promjene, rezultate koje vidimo i u samoj BiH u kojoj konačno, nakon dugo vremena, postoji suglasje ključnih političkih aktera oko krucijalnih vanjskopolitičkih ciljeva.
Jednakopravnost
Naravno, i na drugoj strani moralo je postojati adekvatno djelovanje, a u tom kontekstu treba naglasiti kako su domaće političke snage, a napose Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, kao i Hrvatski narodni sabor na čelu s Draganom Čovićem, uložile maksimalnu energiju, volju i znanje kako bi se u Bruxellesu prepoznali rezultati rada, ali i shvatilo da BiH, uz svoje ustavno-pravne specifičnosti, mora postati dio velike europske obitelji suvremenih demokratskih društava. Takvo što, u ozračju čestih i nepredvidivih političkih prilika na unutarnjem, ali i globalnom planu, nije bilo nimalo jednostavan posao, međutim, u ovom slučaju upornost se isplatila, a BiH došla u predvorje Unije. Potpora Republike Hrvatske pokazala se ključnom i kada je riječ o prepoznavanju unutar Europske unije ustavnog načela na kojoj BiH, kao multinacionalna država, počiva. Naime, uz niz aktivnosti koje su hrvatski eurozastupnici i dužnosnici provodili kada je riječ o potrebi uvažavanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, kao i donošenju izbornih pravila koja će omogućiti svakom narodu da bira svoje legitimne predstavnike u institucije koje su Ustavom određene za predstavljanje naroda, na inzistiranje Hrvatske, konstitutivnost triju naroda uvrštena je u Strateški kompas Europske unije. Dokument je to koji je praktički osnova europske vanjske politike, a u kojemu se izričito navodi kako je važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost BiH na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu BiH, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi. U prijevodu, BiH, zahvaljujući ovakvom rješenju, može postati punopravna članica Europske unije sa svim svojim posebnostima koje izviru iz njezina multietničkog karaktera i to je nešto što će u konačnici obogatiti Europsku uniju, koja i sama teži idejama poput kompromisa, inkluzije i međusobnog priznavanja identiteta.
Potpora projektima
Hrvatska će svojim glasom u EU i u razdoblju koje je pred nama biti ključni saveznik BiH, a osobito kada govorimo o prenošenju vrijednih iskustava u procesu usvajanja europske pravne stečevine, a što će dovesti do ubrzanja pregovora. Jasno je kako će BiH morati dobiti svu potrebnu tehničku podršku, ali i političku potporu u institucijama Europske unije, a tu će uloga Republike Hrvatske ponovno doći do izražaja. Druga strana europskog puta BiH, ona ekonomska, zaslužuje posebnu pozornost zbog činjenice da je upravo Hrvatska, svojim autoritetom, odigrala značajnu ulogu kada govorimo o realizaciji brojnih projekata prekogranične suradnje koji se financiraju novcem iz europskih fondova, a zahvaljujući čemu već dulji niz godina veliki broj općina i gradova u BiH, i to neovisno o tomu žive li u njima Hrvati, Bošnjaci ili Srbi, dobiva značajna financijska sredstava za brojne projekte koji izravno vode podizanju životnog standarda. To će svakako raditi i u mjesecima te godinama koje dolaze, kada se očekuje novi zamah u iskorištavanju sredstava iz IPA III pretpristupnog fonda, ali i u pogledu jačanja međusobnih ekonomskih odnosa kroz realizaciju Plana rasta za zapadni Balkan. Ilustrativno je kako je upravo Hrvatska svojevrsni ulazak brojnim poduzećima iz BiH na ogromno tržište Europske unije na kojemu živi 447 milijuna ljudi te najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH, što je životno važno velikom broju tvrtki.
