VUKOJA: Milanović hrvatske državljane u BiH stavio u kategoriju građana drugog reda

Hrvate koji ne žive i ne glasuju u RH Milanović je odlukom da se izbori održe za njih radnim danom stavio u kategoriju građana drugog reda. Time je hrvatske državljane izvan RH stavio u neravnopravan položaj u odnosu na hrvatske građane s prebivalištem u RH te jednom dijelu njih otežao, a drugom onemogućio ostvarivanje ustavom zajamčenog biračkog prava, kaže Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara. “Iako mu”, dodaje, “treba priznati određene zasluge u procesu zaštite i afirmacije nacionalnih prava Hrvata u BiH, i do sada je postojao velik nerazmjer između Milanovićeva deklarativnog zalaganja za ta prava i nekih konkretnih odluka koje su ta ista prava ograničavala i umanjivala”.

Na izborima za Hrvatski sabor koje je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović raspisao za 17. travnja (srijeda) glasovat će i hrvatski državljani u BiH. Iako Ustav Hrvatske propisuje da se izbori održavaju neradnim danom, prvi put u povjesti neovisne hrvatske države oni će se održati radnim danom, što je izazvalo burne reakcije u Hrvatskoj. No, pravi šok je uslijedio kada je Milanović samo nekoliko sati nakon što je raspisao parlamentarne izbore objavio kako će i sam sudjelovati na njima kao premijerski kandidat SDP-a, stranke koji predvodi desetočlanu lijevu koaliciju, što je također slučaj bez presedana u hrvatskoj povijesti.

Pravo glasa na hrvatskim parlamentarnim izborima osim građana Hrvatske imaju i hrvatski državljani u BiH, koji će kao i pripadnici hrvatske dijaspore glasovati u tzv. 11. izbornoj jedinici, a birat će ukupno tri zastupnika u hrvatski parlament, od ukupno njih 150. U Bosni i Hercegovini glasovat će se moći u konzulatima u Mostaru, Livnu, Sarajevu, Vitezu, Banjoj Luci, Tuzli i Orašju. Za potrebe izbora konzulati su na dan izbora iznajmljivali javne prostore, uglavnom su to bili objekti škola, no kako se ovogodišnji izbori održavaju radnim danom, to ovaj put neće biti moguće.

Milanovićeva odluka da se hrvatski parlamentarni izbori održe radnim danom i da se na njima i sam kandidira, što je prema ocjeni hrvatskim ustavnih stručnjaka nespojivo s funkcijom predsjednika Republike, izazvala je žestoke i podjeljene reakcije u Hrvatskoj, no do sada nije bilo reakcija hrvatskih političkih stranaka niti hrvatske javnosti u BiH.

Za mišljenje o Milanovićevoj odluci Hrvatski Medijski Servis zamolio je Ivana Vukoju iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Vukoja se slaže s ocjenama kako je Odlukom da se kao aktualni predsjednik Republike Hrvatske kandidira na listi SDP-a, Milanović, “brutalno prekršio Ustav RH” i još jednom, kako ističe, pokazao nedostatak temeljne političke kulture.

– Odlukom da izbori budu u srijedu 17. travnja, Milanović je još jednom prekršio Ustav RH jer je jednu kategoriju hrvatskih državljana, Hrvate koji ne žive i ne glasuju u RH, stavio u kategoriju građana drugog reda i ugrozio njihova temeljna ljudska i građanska prava. Time je hrvatske državljane izvan RH stavio u neravnopravan položaj u odnosu na hrvatske građane s prebivalištem u RH te jednom dijelu njih otežao, a drugom onemogućio ostvarivanje ustavom zajamčenog biračkog prava, kaže Vukoja za HMS.

Iako mu, dodaje, treba priznati određene zasluge u procesu zaštite i afirmacije nacionalnih prava Hrvata u BiH, i do sada je postojao veliki nerazmjer između Milanovićevog deklarativnog zalaganja za ta prava i nekih konkretnih odluka koje su ta ista prava ograničavala i umanjivala.

– Ovom odlukom postaje očito da mu je više stalo do osobnih, stranačkih i ideoloških interesa nego do nacionalnih interesa Hrvata u BiH, naglašava Vukoja.

Povezano:

Munja s Pantovčaka – Je li moguća repriza 3. siječnja 2000.?

HMS/Hrvatsko nebo