Doktorica Vesna Bosanac uvrštena među „Svjetske pravednike”, Milas ne spominje Stanimirovića
Vrijeme:3 min, 32 sec
Vukovarska liječnica Vesna Bosanac uvrštena je među Svjetske pravednike u Vrtu pravednih u Milanu, izvijestio je prije tri dana Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj Facebook-stranici. Središnji državni ured donio je fotografije sa svečanosti, ali ne i dodatne informacije o tom uvrštenju ni o Vrtu pravednih ni o samoj doktorici Bosanac. Nije spomenuo ni zasluge doktorice Bosanac, ni Ovčaru, a ni Vojislava Stanimirovića. Ovaj je bio liječnik-psihijatar koji je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio na dužnosti pričuvnog časnika na čelu sanitetske službe JNA. Sumnjičilo ga se za nečasnu ulogu glede pokolja civila iz bolnice na Ovčari; bolnici je doktorica Bosanac bila na čelu kada je pao Vukovar, a nju je Stanimirović dogodine naslijedio na čelu preimenovane „Bolnice ’Sveti Sava’“.
Kao što je dobro poznato, doktorica Bosanac bila je ravnateljica vukovarske bolnice tijekom tromjesečne opsade Vukovara od JNA srpskih paravojnih formacija. Nakon što su zauzele grad, agresorske snage privele su i ispitivale i sumnjičile nju i neke druge liječnike i osoblje bolnice te su zatočile, a zatim mučile i pobile stotine civila i branitelja zatečenih u toj bolnici.
„Državni tajnik Zvonko Milas i generalni konzul RH u Milanu Stjepan Ribić sudjelovali su na svečanoj dodjeli pergamene vukovarskoj heroini Vesni Bosanac u Vrtu Pravednika u Milanu. Na svečanosti je sudjelovala i hrvatska zajednica koja živi na sjeveru Italije, s kojom je održan susret”, priopćeno je. Središnji državni ured donio je fotografije sa svečanosti, ali ne i dodatne informacije o tom uvrštenju ni o Vrtu pravednih. Ne kaže ništa ni o doktorici Bosanac, ni o tomu na temelju čega je uvršena među svjetske pravednike, a ne spominje ni Vojislava Stanimirovića, liječnika-psihijatra koji je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe JNA, koja ga je sljedeće godine postavila za direktora vukovarske bolnice. Postao je i okupacijski gradonačelnik Vukovara. Bio je u dijelu razdoblja postojanja samoproglašene „republike srpske krajine” i ministar-koordinator bez lisnice u njezinoj „Vladi”.
Nije razvidno ni zašto je na toj svečanosti sudjelovao državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pa bi se moglo razumjeti kao da se dodjeljivanje priznanja ravnateljici vukovarske bolnice u Milanu odnosi na “Hrvate izvan Republike Hrvatske”, a ne na samu Republiku Hrvatsku na međunarodnom planu – što ne bi bilo u nadležnosti Milasova ureda, nego Ministarstva vanjskih i europskih poslova ili Ministarstva zdravstva.
Vukovarska bolnica – “posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru”
Stanimirović je postao političar g. 1993. U članku koji je tada objavio u okupacijskim novinama „Vojska Krajine”(„BK”) broj 7-8, na str. 43., pod naslovom “Bolnica u pravom ruhu”, prva rečenica glasi: “Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar…”. Uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice, s potpisom: “Bolnica ’Sveti Sava’“. Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari, ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred hrvatske parlamentarne izbore 2003. Stanimirović je izjavio da su spomenutu monstruoznu tvrdnju nadopisali urednici lista.
Stanimirović je g. 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od Radovana Karadžića u Banjoj Luci. U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem. Jedan je od osnivača, g. 1997. u Vukovaru, Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1997. do 2000., a u dva navrata i zastupnik SDSS-a i predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru između 2003. i 2008. U petom sazivu Sabora bio je član Odbora za europske integracije te Odbora za ravnopravnost spolova. Izabran je i u šesti saziv početkom 2008., no u listopadu te godine mandat je stavio u mirovanje; zamijenio ga je Mile Horvat. U tom razdoblju u Saboru je bio član Odbora za financije i državni proračun i Odbora za razvoj i obnovu.
Osječko Županijsko državno odvjetništvo odbacilo je g. 2016. kaznenu prijavu novinarke Karoline Vidović Krišto i povjesničara Josipa Jurčevića protiv Stanimirovića za ratni zločin protiv ratnih ranjenika i bolesnika te civilnog stanovništva, navodeći kako “nije potvrđena sumnja da je Stanimirović počinio zločine za koje se tom prijavom tereti”.
Facebook/Wikipedija/Hrvatsko nebo
