DALJ: S jarbola otrgnuo hrvatsku zastavu, bacio je na pod, gazio je, pjevao četničke pjesme, s ciljem izazivanja netrpeljivosti prema građanima hrvatske nacionalnosti!

Vrijeme:4 min, 39 sec

 

Tu se ovaj mrzitelj Hrvatske i njene zastave nije zaustavio nego je istoga dana, nakon iživljavanja na hrvatskoj nacionalnoj zastavi odšetao do ispred jednog objekta gdje je psovao i pozivao na mržnju prema okupljenim ljudima, a na kraju je otišao ispred zgrade Postaje granične policije Dalj glasno pjevajući četničku pjesmu uz opetovane psovke i govor mržnje.

Okrivljenika se tereti da je 11. siječnja ove godine u Dalju sa Spomen-obilježja hrvatskim braniteljima i civilima koji su tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu bili zatočeni u Dalju, skinuo s jarbola zastavu Republike Hrvatske. Zatim je potrgao sajlu i zastavu RH, te je bacio na pod i gazio nogama.

Sumnja se da je 67-godišnjak istog dana, s ciljem izazivanja netrpeljivosti prema građanima hrvatske nacionalnosti, ispred jednog objekta građanima upućivao psovke i pozive na mržnju. Nakon toga se, navodi tužiteljstvo, pješice uputio prema Postaji granične policije Dalj, glasno pjevajući četničku pjesmu te ponovno psovao i pozivao na mržnju.

Zbog brutalnog uništavanja hrvatske zastave podignuta je optužnica protiv 67-godišnjeg hrvatskog državljanina.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku tereti ga da je 11. siječnja 2024., oko 16 sati, u Dalju, postupio u nakani omalovažavanja državnih simbola Republike Hrvatske. Navode kako je prišao postavljenom spomen-obilježju braniteljima i civilima zatočenima u Dalju tijekom Domovinskog rata i strgao s jarbola zastavu Republike Hrvatske. Pokidao je sajlu i zastavu, a potom ju bacio na pod i gazio nogama.

Tu se ovaj mrzitelj Hrvatske i njene zastave nije zaustavio nego je istoga dana, nakon iživljavanja na hrvatskoj nacionalnoj zastavi odšetao do ispred jednog objekta gdje je psovao i pozivao na mržnju prema okupljenim ljudima, a na kraju je otišao ispred zgrade Postaje granične policije Dalj glasno pjevajući četničku pjesmu uz opetovane psovke i govor mržnje o kojem ne treba niti nagađati…

Tužiteljstvo ga je na temelju kaznene prijave PU osječko-baranjske pred Županijskim sudom u Osijeku optužilo zbog ‘‘zbog kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske i kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju”.

Državno odvjetništvo također je predložilo produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja djela.

P.S.

U ovakvim se slučajevima teškog kaznenog djela kidanja nacionalne hrvatske zastave, vrijeđanja, narušavanja javnog reda i mira te pjevanja četničkih pjesama i uznemiravanja ne navode se ni inicijali, a “ne daj Bože ime i prezime” ovog počinitelja kaznenog djela iz mržnje prema svemu hrvatskom…

Da je u pitanju netko od Hrvata ili hrvatskih branitelja, već bi mu se cijeli CV objavio po svim portalima i tiskovinama te bi bio udarna vijest na svim mogućim tv postajama u Hrvatskoj.

Jasno je da policija i sud ne žele objaviti ime i prezime kao ni inicijale počiniteljima poradi, kako to oni vole reći, sigurnosti njega samoga i njegove obitelji i same istrage itd.

No što je tu je, o njegovom imenu i prezimenu te nacionalnosti sad samo možemo nagađati, ali se i to zna, a obzirom da je počinitelj priveden i sam postupak je u tijeku, nećemo objavljivati njegovo ime i prezime kao ni sve što bi , moguće naštetilo organima državnih institucija koje provode istragu i postupak.

Dalj proživio strahote u Domovinskom ratu

Dalj, mjesto na istoku Hrvatske s 5500 stanovnika, živjelo je svoj pitomi život slavonske ravnice i voljenog Dunava sve dok Srbi tijekom Domovinskog rata nisu odlučili Dalj i okolna mjesta Aljmaš, Erdut i druga pridružiti Velikoj Srbiji. Tada je počeo pakao na zemlji za sve one koji se nisu htjeli pridružiti toj patološkoj ideji.

Dana 1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije.
Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani (ukupno 39 zarobljenih branitelja).

Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta pobjegle su pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek da spašavaju živu glavu. Stariji osobito pamte zbjeg brodom na Dunavu koji je pun civila – žena, djece i starac – bio pod minobacačkom i puščanom paljbom.

Kroz brojne logore u Dalju od 1991.-1995. prošlo je na tisuće branitelja i civila iz istočne Slavonije. Preživjeli iz logora u Dalju svjedoče o stravičnim zločinima. Iz logora u Dalju je nestalo na stotine Hrvata i onih koji nisu Srbi, a koji se i danas vode kao nestali. O tome je knjigu napisao Marijan Gubina koji je kao 10-godišnji dječak prošao strahote srpskih logora u Dalju.

FOTO: N. ŠPOLJARIĆ // BLAGOSLOV SPOMEN-OBILJEŽJA U DALJU

Blagoslov spomen obilježja i podizanje HRVATSKE ZASTAVE

Podsjetimo;

Uoči Dana sjećanja na progonstvo mještana Dalja, Erduta i Aljmaša (1. kolovoza) i stradalništvo hrvatskih branitelja i civila, u Dalju je 31. srpnja 2023. blagoslovljeno spomen-obilježje braniteljima i civilima zatočenima u Dalju tijekom Domovinskoga rata uz svečano podizanje hrvatskog stijega na novopostavljenom jarbolu.

Svečanost su pratili duhovni stihovi, uz zahvalu svim sudionicima među kojima su bili zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, poglavar „Hrvatskog sokola“ Miroslav Čakalić, mještani Dalja, branitelji i preživjeli zatočenici te članovi obitelji poginulih i nestalih ratnih žrtava.

Pokolj u Dalju

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.[1][2] Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112[3] i 135 ljudi.[4]

izvor-hr.wikipedia.org

I.H.

domoljubni.hr / Hrvatsko nebo