Diplomatski pritisak Njemačke, Austrije i Italije na vlasti koje traže način kako usuglasiti EU reforme

S ofenzivom šefova diplomacija Njemačke, Austrije i Italije, koji nastoje potaknuti vlasti na reforme te iskazati potporu otvaranju pregovora s BiH, istodobno Vijeće ministara radi na usuglašavanju preostalih zakona kako bi u svojevrsnom produžetku zemlja dobila prigodu približiti se Europskoj uniji otvaranjem pregovora, piše Večernji list BiH.

Tako su u zemlju jučer tijekom dana doputovali ministri vanjskih poslova Italije i Austrije Antonio Tajani i Alexander Schallenberg, koji su potporu BiH iskazali za vrijeme susreta s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Kako je priopćeno iz njezina ureda, Krišto je zahvalila ovim zemaljama koje su s Hrvatskom, Slovenijom, Češkom, Slovačkom i Grčkom dale potporu za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u EU.

Ključna faza

Naglasila je kako su u BiH svjesni da se nalaze u ključnoj fazi europskog puta te da ovaj posjet ministara, “kao svih naših prijatelja u EU i njihova neupitna potpora daju nam dodatnu snagu da se u ovom kratkom razdoblju dodatno angažiramo, suočimo sa svim izazovima koji stoje pred nama i nastavimo sa započetim reformama”. Također, izvijestila je kako se upravo tijekom njihova posjeta intenzivno radi i na finalizaciji nacrta Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Predsjedateljica Krišto izrazila je očekivanje kako će Europsko vijeće tijekom ovog mjeseca donijeti odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Ponovila je da Vijeće ministara BiH nastavlja raditi istim neumornim tempom jer sve nužne reforme trebaju upravo ljudima u BiH, radi njih samih. Antonio Tajani i Alexander Schallenberg zajednički su pak pozvali političare u BiH da iskoriste priliku koju sada imaju kako bi u ožujku osigurali otvaranje pristupnih pregovora s EU-om, istaknuvši kako je to obostrani interes radi sigurnosti cijelog zapadnog Balkana.

Potkraj veljače Parlament BiH usvojio je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, no još nisu doneseni zakoni o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima. EU od BiH uz to očekuje da izmijeni i dijelove Izbornog zakona koji se odnose na zaštitu integriteta izbornog procesa, u cilju da te izmjene budu primijenjene već kod lokalnih izbora planiranih za listopad. Šef talijanske diplomacije Tajani kazao je kako BiH treba postati članica EU-a u idućim godinama, a osobno je spreman učiniti sve što može da se to ostvari. – Stanje u BiH sada je bolje nego ikada prije – ocijenio je Tajani dodajući kako to prati i jačanje strateške suradnje na međunarodnom planu, primjerice u borbi protiv organiziranog kriminala i ilegalnih migracija, što je za Italiju posebno važno. Podsjetio je kako je vlada u Rimu zbog opasnosti od terorističkih prijetnji povezanih s migracijama i krizom na Bliskom istoku morala uspostaviti granične kontrole na granici sa Slovenijom. Austrijski ministar Schallenberg istaknuo je kako Austrija i Italija imaju identičan odnos prema BiH te da je BiH ostvarila najveći reformski napredak do sada. Ni jedan političar u zemlji, kako je upozorio, to ne bi smio blokirati jer su blokade “igra s vatrom” u kritičnom razdoblju za sigurnost EU-a zbog ruske agresije na Ukrajinu.

– Mi smo “braća po oružju” kada je riječ o odnosu prema BiH i zapadnom Balkanu – kazao je Schallenberg dodajući kako se i Rim i Beč nadaju otvaranju pregovora s BiH ovog mjeseca jer se, kako je rekao, “drugim igračima”, poput Moskve i Pekinga, ne bi se smjelo dopustiti da dominiraju područjem koje je strateški interes EU-a.

Uloga Moskve

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prije puta u BiH upozorila je kako Europska unija ne može dopustiti postojanje “sivih zona” na europskom kontinentu koje bi Rusija iskoristila za širenje svog utjecaja i destabilizaciju, a pritom je posebice inzistirala na važnosti zapadnog Balkana. – Ne možemo sebi dopustiti da bilo gdje u Europi imamo sive zone i moramo zajedno učiniti sve kako bismo zatvorili sve bokove koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije – ističe Baerbock. To, prema njezinim riječima, podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju njihovih demokratskih institucija, poboljšanje njihove otpornosti i pružanje ekonomske perspektive ljudima. Nije se dugo čekalo na reakciju čelnika RS-a Milorada Dodika, koji je ocijenio kako ona dolazi u BiH da pobere bodove na već dodijeljeni status BiH za EU.