Naoružane bande stranaca prebacuju migrante iz BiH u Hrvatsku
Vrijeme:4 min, 5 sec
INSTITUCIJE EU-A, BIH I HRVATSKE RAZMJENJUJU PODATKE O OPASNIM KRIMINALCIMA
Prema Večernjakovim informacijama, na čelu tih bandi nalaze se također ilegalni migranti koji su ostali u BiH kako bi razvili ovaj biznis i zaradili na nevolji ilegalnih migracija. Radi se o migrantima s područja Afganistana, Sirije, Turske koji posreduju, a lokalni mještani im uglavnom asistiraju za honorar
Prema Večernjakovim informacijama, na čelu tih bandi nalaze se također ilegalni migranti koji su ostali u BiH kako bi razvili ovaj biznis i zaradili na nevolji ilegalnih migracija. Radi se o migrantima s područja Afganistana, Sirije, Turske koji posreduju, a lokalni mještani im uglavnom asistiraju za honorar, tvrdi upućeni izvor. Početkom prosinca prošle godine policijske agencije iz BiH uz granicu s RH pronašle su dva kampa ilegalnih migranata koji su uz sebe imali oružje i streljivo. Oni su raskrinkani pretragom terena na području Donjeg Svilaja u blizini rijeke Save.
Rast broja
Najprije se mislilo kako se radi o ljudima koji pokušavaju prijeći dalje, no onda se i oko toga klupko raspetljalo pa su institucije došle do informacija kako i na drugim lokacijama postoje cijele naoružane skupine koje se bogate na prebacivanju migranata u Hrvatsku. BiH je od početka godine suočena s povećanim priljevom ilegalnih migranata, a najveći broj put prema Hrvatskoj pokušava nastaviti preko Unsko-sanske županije, no dio njih to nastoji učiniti i preko rijeke Save.
Ne postoje svjetske statistike o tome na kojem se mjestu BiH nalazi kada su u pitanju ilegalni migranti, jer je uglavnom tranzitna zemlja, no nema je na popisu petnaest onih u kojima imigranti imaju značajniji udio u društvu. Na tome popisu petnaest zemalja na vrhu su Ujedinjeni Arapski Emirati, s čak 88% stanovništva imigranata, slijede Katar sa 77% te Kuvajt sa 73% imigranata u ukupnom stanovništvu. Na posljednjem mjestu nalazi se Izrael, čije se stanovništvo sastoji od 33% imigranata. Ilegalni migranti koji prolaze kroz BiH na razne načine nastoje pak postati “imigranti” u zapadnoj Europi, u kojoj je u prošloj godini došlo ukupno 274.404 ilegalnih migranata. Jedan od najprirodnijih puteva prema EU je upravo zapadnobalkanskom rutom jer se te zemlje nalaze u srcu Europe te su okružene zemljama članicama Unije. To je područje tranzitno čvorište i glavni koridor za migrante koji dolaze u EU, posebno s Bliskog istoka te iz Azije i Afrike. Nakon što je 2015. zabilježen rekordan broj dolazaka u Europsku uniju, broj nezakonitih migranata koji se odluče za tu rutu postojano se smanjivao idućih nekoliko godina. Međutim, od 2019. njihov je broj ponovno u porastu. Mnogi nezakoniti migranti koji su u EU ušli zapadnobalkanskom rutom napuste prvu državu članicu EU-a u koju su pristigli kako bi se preselili u drugu zemlju EU-a. To dovodi do velikog broja otkrivanja nezakonitih migranata i zahtjeva za azil u Europi. Unija pokušava na razne načine smanjiti priljev ilegalnih migranata, a jedan od njih je i u slučaju Bosne i Hercegovine sa sklapanjem sporazuma o suradnji s Agencijom za nadzor vanjskih granica (Frontex), čiji bi stručnjaci trebali stići u zemlju, a od EU dobiti i potporu za nabavu tehničkih pomagala oko boljeg nadzora granica. Novi sporazumi toj će agenciji omogućiti da spomenutim partnerima pomogne u njihovim naporima usmjerenima na upravljanje migracijskim tokovima, suzbijanje nezakonite imigracije i borbu protiv prekograničnog kriminala na čitavom njihovu državnom području. Njima će se i osoblju Frontexa omogućiti obavljanje izvršnih ovlasti, kao što su granične kontrole i registracija osoba.
Turci, Rusi, Kinezi
Uz to, Europska komisija izdvojila je značajan iznos novca kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), sredstvo kojim EU podupire reforme u zemljama kandidatkinjama, pružajući im financijsku i tehničku pomoć. Migracijski izazovi na zapadnom Balkanu rješavaju se uz potporu fondova IPA-e III, namijenjenih za razdoblje 2021. – 2027. U 2021. i 2022. EU je za djelovanja povezana s migracijama u okružju u okviru IPA-e III pružio potporu vrijednu 201,7 milijuna eura. Uz ilegalne migrante koji dolaze u BiH i Srbiju na ilegalan način, postoje i više osoba koje to čine legalno zlouporabljujući bezvizni režim s Bosnom i Hercegovinom, nakon čega se transformiraju u ilegalne migrante prema Europskoj uniji. To se posebice odnosi na Turke, Kineze i u posljednjih godinu dana Ruse, čiji broj najviše raste. Zbog toga Europska komisija uporno pokušava ukazati zemljama zapadnog Balkana da osiguraju potpuno usklađivanje vizne politike s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU. U BiH će, međutim, biti teško uvesti vize Rusima i Turcima zbog uloge srpskih odnosno bošnjačkih stranaka.
večernji.ba / Hrvatsko nebo
