Hrvatski sabor seli u prostore vojnog učilišta

Procjene su da će Sabor u prostorima na zagrebačkom Črnomercu zasjedati dvije do tri godine, a kada će točno krenuti preseljenje, rekao je Jandroković, “ovisi o dinamici izbornog ciklusa”.

Taj je prostor izabran nakon što je Sabor u studenome prošle godine raspisao neobvezujući javni poziv na koji su ponude dali Kolegij Družbe Isusove i tvrtka City Island d.o.o. iz Dugog Sela, odnosno Rugvice, za objekte na Jordanovcu odnosno u Buzinu.

Sabor je tražio poslovni prostor od najmanje 7000 metara četvornih, na tri godine, uz mogućnost produženja.

Javni je poziv bio neobvezujući za Sabor te je saborsko povjerenstvo, koje je raspisalo javni poziv, nakon analize odlučilo da o privremenom preseljenju na Črnomerec, jer ni jedna od dviju ponuda nije odgovarala potrebama, rekao je Jandroković.

Intencija je bila, naveo je, utvrditi postoji li interes da se na komercijalnoj osnovi osigura smještaj Sabora za vrijeme obnove zgrade i ima li takvih prostora, a išlo se prema “privatnim ponuđačima” jer smo željeli preseliti sve djelatnike Sabora, i zato se govorilo o 7000 metara četvornih.

Nakon analize dviju pristiglih ponuda, objasnio je, zaključeno je da “niti u funkcionalnoj smislu, niti financijski te ponude ne odgovaraju Saboru i da ni jedna od njih nije kvalitetna što se tiče zahtjeva koji kao Sabor imamo”, nakon čega se išlo “analizirati što nam nude državni prostori”.

Predstavnici povjerenstva obišli su zgradu NSK i HVU i “nakon analize procijenjeno je da je druga lokacija bolja”, dodao je Jandroković koji je i sam obišao lokaciju na Črnomercu. “I zaista mogu sa zadovoljstvom reći da ćemo tamo moći kvalitetno organizirati rad”, rekao je.

U tom prostoru neće biti svi djelatnici Sabora, “ali sve ono što je vezano uz plenarnu sjednicu glavna dvorana, dvorane za sastanke odbora, prostor za klubove zastupnika, prostori za predsjednike odbora, za predsjednika i potpredsjednike Sabora, za one službe tajništva koje su u funkciji plenarne sjednice svi će moći biti smješteni u prostor HVU-a”.

Ostale službe, koje nisu u funkciji plenarne sjednice, ostat će u zgradi u Demetrovoj ulici.

Slijedi potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane, a Jandroković ističe da neće biti komercijalnih troškova, kao što bi ih bilo da je riječ o prostorima koji nisu u državnom vlasništvu.

Bit će nekih ulaganja u prilagodbu nekih od prostora u sklopu HVU-a radi potreba rada Sabora, dodao je, a očekuje da će zastupnici budućeg saziva od prvog dana moći ići u prostor na Črnomercu.

Pokazao je i fotografiju zgrade, istaknuvši da je riječ o modernoj, relativno novoj zgradi, koja ima veliku dvoranu za plenarnu sjednicu.

Imamo uvjete i sigurnosti koji zadovoljavaju, tamo je i restoran, postoji prostor za parkiranje i čini mi se da imamo sve potrebno za kvalitetan rad Sabora, rekao je.

Jandrokovićeva je konferencija za novinare uslijedila nakon što je RTL sinoć objavio da će se Sabor privremeno preseliti u prostor HVU-a, odnosno objavio tu informaciju i prije sjednice proširenog saborskog Predsjedništva kojem će saborsko povjerenstvo predstaviti svoju analizu, a koja je najavljena za sutra.

Jandroković: Siguran sam da većina ne vjeruje da oporba može učiniti Hrvatsku boljom

Predsjednik Hrvatskog sabora je rekao kako je siguran u to da velika većina građana ne vjeruje da oporba, koja za subotu najavljuje prosvjed na Trgu sv. Marka, može učiniti Hrvatsku boljom.Jandrokovića su danas novinari u Saboru pitali kakvu poruku ima za oporbu koja za subotu najavljuje prosvjed na Markovom trgu, a on je rekao kako im “nema što poručivati”.

– Ovdje će doći oni koji misle Grbin, Benčić, Orešković, Beljak, Čačić, Pejović, da su oni ti koji mogu učiniti Hrvatsku boljom, sigurnijom, demokratskijom, gospodarski boljom državom nego što je sada. A ja u to ne vjerujem, a siguran sam da i velika većina građana ne vjeruje. Ali oni koji misle da su im oni rješenje, sigurno će doći i podržati ih, rekao je Jandroković.

Upitan postoji li mogućnost socijalnih nemira, a u kontekstu najava prosvjeda zbog nezadovoljstva novim koeficijentima za izračun plaća u državnim i javnim službama, Jandroković je odgovorio kako ne vidi razloga za to te je ustvrdio kako su “objektivno, gospodarski pokazatelji koje Hrvatska ima značajno bolji od velike većine zemalja članica EU-a”.

– A, po ovom prijedlogu svima plaće idu gore i to značajno. Nikad nije bilo većeg povećanja plaća, kao što se nudi od strane Vlade”, naglasio je.

Malo je neobično da plaće idu toliko značajno gore, a da mi sad imamo najave nekih velikih prosvjeda, posebno u nekim strukama koje daleko odskaču od prosjeka kad su u pitanju plaće, rekao je.

Izlaz iz situacije vidi u tome da se prihvati prijedlog Vlade i koeficijenti, a u slučaju da postoje određene nepravde i neki koeficijenti koje treba popraviti da se to učini u idućim mjesecima “i da se tako dođe do određenog kompromisa”.

Turudić ima važeću sigurnosnu provjeru

Opet je tema novinarskih pitanja bila i izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, odnosno različita tumačenja toga je li on trebao proći novu sigurnosnu provjeru te tko ju je trebao zatražiti, pri čemu Jandroković naglašava da Turudić ima važeću provjeru iz 2019. godine.- Imamo sigurnosnu provjeru Turudića, a ono što me jako iznenadilo je tumačenje da Sabor ima neku ulogu. Za to ne postoji nikakav pravni temelj, niti postoji ikakav članak u Ustavu ili zakonu ili Poslovniku rada Sabora. Sabor tu nema nadležnosti i iz tog razloga mi je teorija o Saboru kao tijelu koje bi trebalo zatražiti sigurnosnu provjeru pomalo nevjerojatna, rekao je Jandroković.

Osvrnuo se i na današnji zaključak saborskog odbora za pravosuđe da se neće održati tematska sjednica o izboru glavnog državnog odvjetnika istaknuvši znakovitim da je sedam članova odbora bilo za zaključak “da je procedura ispoštovana i da je sve bilo u skladu sa zakonom i napravljeno kako treba”, a samo tri oporbena zastupnika protiv takvog zaključka

– I to govori o tome kakvo je stanje onda u oporbi kad je u pitanju odabir Turudića, ustvrdio je.

Naglasio je u više navrata da se sigurnosne provjere ne mogu provoditi “onako kako si netko zamisli, zato što mu to politički odgovara”.

– Postoji jasna procedura, postoje pravila igre i ne može netko reći e, on je meni sumnjiv, sad ću ja njega sigurnosno provjeravati. Kad se vas sigurnosno provjerava to je na određeni način ograničavanje vaših ljudskih prava. Dakle, ne može netko po nekoj vlastitoj volji i procjeni, reći ovdje treba sigurnosna provjera, ovdje ne treba. naglasio je.

Nije na meni ili na vama da kažemo – e ovaj mi je sumnjiv – pa ćemo tražiti sigurnosnu provjeru, postoje institucije koje to trebaju učiniti, dodao je.