Hoće li se sukob Izraela i Hezbolaha pretvoriti u rat?

Snijegom pokriveni vrh planine Hermon nadvija se nad Kirjat Šmonom, gradom na sjeveru Izraela. U protekla tri mjeseca on se pretvorio u grad duhova, praznih ulica i nekoliko trgovina koje su još uvijek otvorene. S vremena na vrijeme tišinu prekidaju glasne eksplozije. Grad se nalazi u blizini izraelsko-libanonske granice. Vojni položaji libanonskog šijitskog Hezbolaha udaljeni su samo nekoliko kilometarai nalaze se s druge strane demarkacijske linije koja razdvaja dvije zemlje.

“Čujete alarm, a onda imate pet sekundi da odete do skloništa. Ali stalno se događa da prvo čujete eksploziju, a tek onda alarm”, kaže Ariel Frisch, član tima za hitne intervencije kojeg je oformila gradska uprava. “To znači da me mogu pogoditi u bilo kojem trenutku ako se vozim kroz grad.”

U normalnim uvjetima u gradu živi oko 23.000 ljudi. Međutim, nakon terorističkih napada Hamasa na gradove i vojne baze uzduž pojasa Gaze na jugu zemlje, izraelska vlada je naredila i evakuaciju stanovnika sa sjevera, uključujući Kirjat Šmonu i naselja koja se nalaze do 3,5 kilometara od sjeverne granice Izraela.

Njemačka, EU, SAD i druge zemlje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Oko 50.000 Izraelaca poslušalo je naredbu za evakuacijom. Prema procjenama vojske, do 35.000 građana je privremeno potražilo sigurnost u unutrašnjosti Izraela. Tri mjeseca nakon početka rata u Gazi neizvjesno je kada će se evakuirani moći vratiti kućama. Posljednjih tjedana pojačane su prekogranične borbe između izraelske vojske na sjeveru Izraela i Hezbolaha na jugu Libanona. O mogućim naznakama rasplamsavanja rata protiv Hezbolaha se gotovo svakodnevno raspravlja u izraelskim medijima. Ovo se smatra rizičnim, ali neizbježnim na duže staze.

Obje strane bi mogle pogrešno procijeniti situaciju, kažu vojni analitičari. Ili bi se Izrael mogao odlučiti za preventivni udar, kako bi promijenio trenutni status quo.

Hoće li sukob s Hezbolahom eskalirati?

Teroristički napadi 7. listopada ojačali su izraelsku vojnu doktrinu po kojoj zemlja nikada više ne smije ostati biti bespomoćna. Sredinom siječnja, komandant izraelske vojske Herzi Halevi prisustvovao je vježbi rezervista na sjeveru Izraela. “Ne znam kada će izbiti rat na sjeveru, ali mogu reći da je mogućnost da će izbiti u narednih nekoliko mjeseci mnogo veća nego u prošlosti”, rekao je Halevi.

Ariel Frisch je jedan od procijenjenih 2.000 stanovnika, koji su ostali u Kirjat Šmoni. Njegova obitelj je napustila grad. „Stanovnici našeg grada su raštrkani po cijeloj zemlji”, kaže Frisch. Većina njih boravi u hotelima, drugi su iznajmili apartmane. Djeca školskog uzrasta moraju biti smještena u druge škole, ljudi koji imaju poduzeća se bore za egzistenciju, a mnoge njive u okolini su napuštene.” Posljednji veliki rat između Izraela i Libanona 2006. godine trajao je šest tjedana. “Ali ovaj rat, koji je počeo Hamasovom invazijom na jug Izraela, uplašio je sve jer smo shvatili da bi se prijetnje Hezbolaha mogle ostvariti”, kaže Frisch.

Hezbolah opasniji od Hamasa

Frisch pod tim misli na planove prema kojima bi Hezbolahova elitna Radwan jedinica mogla osvojiti sjever Galileje. Izraelska vojska je 2018. otkrila tunele iskopane duboko u planinskom području, koji se protežu od juga Libana do izraelske teritorije.

“Većini ljudi je to zvučalo kao fantazija Hezbolaha. Govorili su kako to ne može biti istina, da se to ne može dogoditi. Imamo IDF (Izraelske obrambene snage op. ur.). Jaki smo. Do toga nikada neće doći”, kaže Frisch. “Ali, nakon svega što se dogodilo 7. listopada i Hamasa, koji se nije smatrao jakim i koji nije tako koordiniran, shvatili smo da smo u velikoj opasnosti.”

Neizvjesnost je velika – i mnogi shvaćaju da skori povratak kući ne dolazi u obzir sve dok se situacija ne promijeni. “Sve dok je Hezbolah na samoj granici, malo je vjerojatno da će se civilno stanovništvo vratiti”, potvrđuje časnik IDF-a, koji je htio ostati anoniman. Najmanje devet vojnika i šest izraelskih civila ubijeno je u prekograničnim borbama. Prema riječima časnika IDF-a, Hezbolah trenutno koristi samo oko “jedan posto svojih vojnih sposobnosti”. Izraelska vojska procjenjuje da paravojne jedinice Hezbolaha, koje podržava Iran, raspolažu s oko 150.000 precizno navođenih raketa, usmjerenih na Izrael.

Kada u svojoj kući niste više sigurni

Meital Fershtman Yogev je među desecima tisuća Izraelaca, koji se još uvijek ne mogu vratiti kući. Već tri mjeseca je mala dvokrevetna soba s balkonom u hotelskom kompleksu na Galilejskom jezeru postala njen privremeni dom. Umjesto turista, koji blage zimske dane rado provode na ovom jezeru, ovdje su smještene stotine stanovnika raznih kibuca iz pograničnog područja s Libanonom.

Među njima je i četveročlana obitelj, koja je do 7. listopada živjela u Yiftahu, kibucu od 400 ljudi u pograničnoj oblasti s Libanonom. “Dom bi trebao biti najsigurnije mjesto na svijetu, i odjednom shvatim da on to više nije. Kada sam živjela blizu granice, osjećala sam se sigurno. Kada sam išla na džogiranje pri pogledu na Libanon prošla bi mi kroz glavu pomisao o opasnosti, ali bi nestala kao oblak na nebu”, kaže ona. Dan nakon napada Hamasa na jug Izraela, obitelj je napustila kibuc i otišla kod prijatelja koji su živjeli malo dalje – na samo nekoliko dana.

Nakon naredbe za evakuaciju, preselili su se u hotel s ostalim stanovnicima kibuca, kako bi ostali zajedno kao zajednica.

Rješavanje sukoba diplomatskim putem?

Svi znaju da nema lakog odgovora na pitanje, što će biti dalje. Trenutno se diplomaciji daje još jedna šansa. Izrael insistira da se Hezbolah povinuje Rezoluciji 1701, koju je usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nakon rata u Libanonu u ljeto 2006. godine i da se povuče u područje sjeverno od rijeke Litani. Međutim, takav korak ne bi eliminirao sve brige evakuiranih iz kibuca Yiftah.

“Kako sklopiti sporazum s teroristima? To je suludo. Kako biti siguran da nam se za četiri godine neće ponovo dogoditi isto? Ovo je rat, u kojem se radi o našoj egzistenciji u Izraelu unutar ovih granica”, kaže Fershtman Yogev.

Prošle godine, ona je bila među tisućama Izraelaca, koji su prosvjedovali protiv kontroverznih reformi pravosuđa premijera Benjamina Netanjahua. Zemlja je izgledala ujedinjena nakon 7. listopada. A onda su se opet probudile podjele i sumnje u to može li vlada riješiti krizu. Odmah na početku rata, partner ove Izraelke je mobiliziran kao rezervist na jugu Izraela. Iako se u međuvremenu vratio i tek je dva tjedna kod kuće, već je dobio novu naredbu za odlazak na front, ovaj put na sjever. “Sada sam ponovo uplašena. I ljuta”, kaže Fershtman Yogev. “Ljuta sam na državu. Ljuta sam na političare. Ljuta sam. Kako smo došli u ovu situaciju? Kako nam se to uopće moglo dogoditi?”