Crveno more: Napadi ometaju trgovinu

Vrijeme:3 min, 44 sec

Mnogi trgovački putevi prolaze kroz Crveno more i Sueski kanal. Tamo su jemenski Huti, pobunjenici koje podržava Iran, nekoliko puta napali brodove. Jesu li sada ugroženi međunarodni lanci opskrbe?

Kontejnerski brod danske tvrtke Maersk
Kontejnerski brod danske tvrtke MaerskFoto: Karim Sahib/AFP

Sueski kanal, koji povezuje Crveno i Sredozemno more, je najkraći morski put između Europe i Azije. Obično oko 12 posto globalnog brodskog prometa prolazi ovim plovnim putem.

Troškovi za brodarske tvrtke rastu

Stručnjaci upozoravaju da su napadi pobunjenika Huti već sada značajno povećali troškove transporta robe. A ako se kriza otegne, poskupljenja će osjetiti i krajnji potrošači.

„Primjerice, ako kod puta od Shanghaia do Rotterdama i nazad brod skreće na rutu preko Rta dobre nade, to povećava samo troškove goriva i do milijun dolara”, rekao je za DW Peter Sand, glavni analitičar tvrtke Xenet za tržišnu analizu sa sjedištem u Kopenhagenu.

Ugrožene su isporuke nafte

Kroz Crveno more plovi oko devet posto svih tankera koji prevoze naftu i plin, od kojih su neki već bili na meti pobunjenika Huti. Britanska naftna kompanija BP je jedna od onih koje izbjegavaju ovu rutu od 18. prosinca.

„Vidimo da su ovdje i sada pogođene isporuke energenata – bilo da se radi o nafti, ugljenu ili plinu – jednostavno zbog zime na sjevernoj hemisferi“, rekao je analitičar Sand. Ovo bi moglo imati domino efekt na cijene energije.

Brod međunarodne vojne koalicije OPG
Brod međunarodne vojne koalicije OPGFoto: U.S. Marine Corps/abaca/picture alliance

Ehsan Khoman, glavni analitičar za tržišta sirovina u velikoj japanskoj banci MUFG, ima drugačije mišljenje. On vjeruje da napadi pobunjenika neće imati trajne posljedice na cijene energije, rekao je za Handelsblatt. “Preusmjeravanje brodova remeti lance opskrbe, ali ne i proizvodnju.”

Kontejnerske luke pred velikim izazovima

Kašnjenja u isporuci također utječu na kontejnerske luke širom Europe, koje su obično vrlo efikasne u primanju velikog broja kontejnera, rekao je za DW Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, konzultantske tvrtke sa sjedištem u Danskoj.

„Uzmimo primjer luke koja obrađuje 50.000 kontejnera tjedno. Ako ništa ne stigne tjedan dana i onda se idući tjedan mora obraditi sto tisuća kontejnera, to može dovesti do preopterećenja”, kaže Jensen.

Kriza u Crvenom moru budi sjećanja na ožujak 2021. U to vrijeme je Sueski kanal bio blokiran šest dana nakon što se u njemu nasukao kontejnerski brod Ever Given. U tom trenutku svijet je bio u fazi zatvaranja zbog pandemije koronavirusa i globalni trgovinski lanci opskrbe su već́ bili ozbiljno poremećeni.

Stotine brodova je tjednima bilo blokirano u Crvenom moru, a troškovi transporta kontejnera porasli su s 2.000 dolara (oko 1.800 eura) na 14.000 dolara (preko 12.000 eura). Kriza Ever Given izazvala jevišemjesečna dodatna kašnjenja u uvozu robe iz Azije.

SAD i saveznici jačaju pomorsku sigurnost

U okviru multinacionalne operacije zaštite pomorske trgovine Ujedinjeno Kraljevstvo, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Sejšeli i Španjolska provode zajedničke patrole u južnom Crvenom moru i Adenskom zaljevu.

Iako su američki i britanski ratni brodovi u toj regiji počeli ciljano gađati rakete i dronove Hutija i napad na Maersk Hangzhou je spriječen, nejasno je hoće li nazočnost veće pomorske snage biti dovoljna da se napadi u potpunosti spriječe.

Huti, koji kontroliraju velike dijelove Jemena, sebe vide kao dio samoproglašene „osovine otpora” usmjerene protiv Izraela. Pored radikalnog Hamasa, tu je i šijitski islamistički Hezbolah u Libanonu, kojeg također podržava Iran.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo

Odgovori