Predstavljen prijedlog strategije demografske revitalizacije do 2033.

Mjere demografske revitalizacije

Pronatalitetne mjere, mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, kao i snažna podrška mladima okvir je prijedloga strategije demografske revitalizacije do 2033. godine koja je u petak prestavljena na sjednici vijeća koje se bavi tim pitanjem.

“Cilj je da u 2030. godini naši ljudi kvalitetnije žive i ostaju u Hrvatskoj i da zaustavimo negativne trendove”, poručila je državna tajnica iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić predstavljajući prijedlog Strategije demografske revitalizacije RH do 2033. godine, koji je od danas u jednomjesečnoj javnoj raspravi.

“Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom i stambenom politikom, a prije svega, uvjeren sam u to, društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada”, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedajući sjednicom Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je Strategija samo okvir kroz koji će se dalje definirati cijeli niz daljnjih mjera.

Strategija sugerira holistički pristup i inkluziju

Strategija tako sadrži 10 vrlo općenitih ciljeva, poput pružanja financijskih poticaja i poreznih olakšica, suradnju države i lokalnih vlasti, sugerira holistički pristup, integraciju i inkluziju, kao i monitoring i vrednovanje.

Upitan za konkretne mjere, ministar je odgovorio novinarima da je riječ o uključivanju što većeg broja djece u rani predškolski odgoj i obrazovanje, te istaknuo da je država osigurala stotine milijuna eura kako bi pomogla jedinicama lokalne samouprave da prošire vrtićke kapacitete.

Izdvojio je i uspostavu cjelodnevne nastave na području cijele Hrvatske, za što je osigurano 1,8 milijarda eura u Ministarstvu odgoja i obrazovanja, besplatnu prehranu za osnovnoškolce, te istaknuo mogućnost fleksibilnijeg radnog vremena za roditelje djece do osam godina te zaštitu trudnica od samovolje poslodavaca.

“Za svako rođeno dijete žena će dobiti godinu dana dodatnog staža, u odnosu na sadašnjih šest mjeseci”, rekao je Piletić.

Strategija je predstavljena na proširenoj sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju koja je okupila i predstavnike poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga, demografa, a bila je nazočna i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Šuica je istaknula da se o pitanju demografije prvi puta raspravlja na europskoj razini. Po projekcijama, 2070. godine EU bi mogla činiti samo četiri posto svjetskog stanovništva.

“Treba maksimalno koristiti EU fondove za stvaranje uvjeta za obitelji, a važan su problem i mladi koji imaju diplome nekompatibilne tržištu rada, treba fleksibilizirati radno vrijeme kako bi se stariji što duže zadržali na tržištu rada”, rekla je Šuica.

“U Hrvatskoj za to postoji politička volja Vlade i premijera. Novaca ima, volje ima, samo je sada pitanje kako će se to primijeniti”, poručila je.

Demograf Pokos: Nisu vidljive konkretne mjere

Demograf Nenad Pokos rekao je nakon sastanka novinarima da su zadani samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera, koje bi trebale biti vidljive tek u akcijskom planu.

Dodao je da je sudjelovao i u izradi prethodnog strateškog dokumenta 2020. godine sa 110 konkretnih mjera, no taj dokument, istaknuo je, nikada nije ugledao svjetlo dana.

“U protekle četiri godine imamo 90.000 više umrlih nego rođenih. Za to su sve vlade podjednako krive od završetka Domovinskog rata jer nisu ništa konkretno provele zbog nedostatka financijskih sredstava”, rekao je.

Među mjerama koja Pokos sugerira naveo je u cijelosti plaćen 12-mjesečni roditeljski dopust do limita od 2.000 eura, kao i dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima.

“Samo ove godine imat ćemo 2.000 manje rođene djece nego prošle godine, a prošle godine smo imali 2.600 manje rođene djece nego pretprošle”, rekao je Pokos.

Među potrebnim mjerama naveo je besplatan javni prijevoz za sve učenike, besplatne udžbenike, zaposlenje na neodređeno vrijeme za roditelje i rješavanje stambenog pitanja za mlade.

Anđelko Akrap je pak istaknuo da je ovo prvi put da je premijer iznio snažnu političku volju da se mora pristupiti rješavanju demografskog pitanja.

“Uvezena radna snaga je skuplja od domaće, čitavo društvo snosi cijenu njihove integracije jer su poduzetnici željeli jeftinu radnu snagu”, ustvrdio je Akrap.

hkv.hr / Hrvatsko nebo