U Srbiji ništa novo: SNS vjerojatno ostaje na vlasti

Vrijeme:4 min, 49 sec

Srpska napredna stranka ostvarila je bitnu pobjedu, mada u nepoštenoj borbi, ocjenjuju sugovornici DW-a. Ali, mišljenja se razilaze kod pitanja je li oporba doživjela fijasko. Iznenađenje je uspjeh Branimira Nestorovića.

Ali i nisu, jer najveća oporbena snaga „Srbija protiv nasilja” izbore naziva nedemokratskima i najavljuje borbu svim legitimnim sredstvima da ih ospori.

Izvori DW i poznavatelji prilika zato špekuliraju o mogućnosti da se pozove na prosvjede koji bi pak bili pod znakom pitanja zbog očitih grešaka u koracima koje je „Srbija protiv nasilja” učinila.

Vlasti su došle otprilike na „svoj” postotak

Vučić je u nedjelju navečer, nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, objavio osvajanje apsolutne većine liste SNS na prijevremenim parlamentarnim izborima i prednost te stranke na izborima u Beogradu.

„Ako je vjerovati brojkama koje je Vučić iznio, Srpska napredna stranka (SNS) je doživjela još jednu veliku pobjedu”, kaže Filip Švarm, glavni urednik tjednika Vreme, govoreći o republičkim izborima. „Isto tako je oporba doživjela fijasko, kako proeuropska, tako i desna.”

Cjelokupna opozicija – mada se mnogi pitaju treba li tu uračunati pokret Branimira Nestorovića – tako nije uzela bitno više glasova nego na izborima prošle godine.

Ispod cenzusa su potonule i neke liste kojima se proricao sigurni ulazak u Skupštinu, poput koalicije Dveri i Zavetnika.

Za govornicom Miroslav Aleksić
Za govornicom Miroslav AleksićFoto: Marko Djurica/REUTERS

Ako se ti rezultati potvrde, „Srbija ulazi u još jedan period kada ni na koji način neće biti moguće obuzdati naprednjake”, kaže Švarm za DW. „Očigledno je da su, udarom na socijaliste (SPS), naprednjaci (SNS) preuzeli znatan dio glasova jer te dvije vladajuće stranke dijele biračko tijelo.”

S posljednjom ocjenom se slaže i politički konsultant Dušan Lj. Milenković koji podsjeća da je prošle godine na izborima bilo obratno – socijalisti su naštetili naprednjacima. Unatoč apsolutnoj većini, Milenković podsjeća da vlasti u zbiru ipak bilježe mali pad.

„Drugo bitno saznanje je da je građanska opozicija imala jedan od tri najbolja rezultata u povijesti višestranačja”, navodi Milenković za DW. „U ranijim istraživanjima sve stranke te građanske opozicije nikad nisu imale ni dvadeset posto, a sada su zajedno značajno preko toga.”

Jalovo protivljenje rezultatima?

Iako Milenković ne misli da je „Srbija protiv nasilja” pretjerano podbacila na biralištima, i on i Švarm složni su u ocjeni da je proeuropska kolona doživjela fijasko nakon glasanja.

Naime, i izvjestitelji iz njihovog štaba su primjećivali nervozu i dugo čekali da im se netko obrati. Učinjeno je to vrlo kasno, oko 22:30, kada su Miroslav Aleksić i Marinika Tepić (nositelji liste „Srbija protiv nasilja”) pokušali dovesti u pitanje rezultate o kojima je cijela zemlja uveliko brujala. Posebno su najavili borbu u Beogradu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije  Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić (17.12.2023.)
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić (17.12.2023.)Foto: Darko Vojinovic/AP Photo/picture alliance

Iz ove liste su tvrdili da je u Beograd dovedeno 40.000 glasača „sa strane”, posebno iz Republike Srpske. „Iznenađuje me što ‘Srbija protiv nasilja’ nije priznala rezultate izbora. Svi smo vidjeli nepravilnosti o kojima govore, ali s time je trebalo izaći do 20:30 sati”, kaže on.

Švarm misli da je na djelu neozbiljnost, i kad je u pitanju predizborna kampanja, i kad je u pitanju sam izborni dan.

„Moglo bi biti da koliko ovog ponedjeljka pozovu građane na demonstracije. Ali, pitanje je hoće li prosvjeda biti. Jer, gotovo čitavu večer iz njihovog štaba nije bilo zvukova. Uvjeravali su građane da su kontrolirali izbore, onda su maltene priznali da nije tako”, kaže Švarm.

Ukoliko se krene putem protesta, kaže iskusni novinar, Srbiju čeka ili scenarij iz 1996. godine – ako odziv građana bude velik. „Ako ne bude, onda je jedna generacija oporbenih političara otpjevala svoju labuđu pjesmu. Postaju neodržive njihove karijere kao lidera stranaka.”

Nestorović kao nepoznanica

Ironično, slamka spasa za „Srbiju protiv nasilja” mogao bi biti upravo pokret „Mi – Glas iz naroda” koji predvodi kontroverzni liječnik, ljubitelj tema o vanzemaljcima i kritičar cijepljenja Branimir Nestorović.

Jer, u prvim nastupima on je odbacio mogućnost da bude nečiji jezičac na vagi u Beogradu. Rezultati sugeriraju da SNS i SPS zajedno imaju 54 ili 55 mandata, što znači da im nedostaje mandat ili dva.

Izborno mjesto i birači koji čekaju u redu
Srpski državljani mogli su glasovati i na KosovuFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

Nestorović navodno ne želi utapati svoj pokret u neku vlast, već ga namjerava dalje jačati dok ne postane „dominantna” politička snaga u zemlji. Shodno tome, on je rekao da uskoro očekuje nove izbore u Beogradu.

„Poslije izjave Nestorovića čini se da su izbori u Beogradu bliži ponavljanju ili su moguće neke koalicije koje su potpuno iznenađenje”, kaže o tome Milenković.

On pojašnjava kako je Nestorović s grupom manje-više nepoznatih ljudi došao do ogromnog broja glasova – posebno u Beogradu. Podsjeća da su i Nestorović i ostali s liste redovni gosti opskurnog YouTube kanala „Balkan info”, ali ne samo to.

„To je kombinacija trol-glasanja, iz fore, kao i dolazak nekih birača iz paralelne realnosti YouTube kanala. Ali je i plod zastupljenosti Nestorovića na nacionalnim frekvencijama”, kaže Milenković. „Tu se pokazuje koliko opoziciji šteti što je protjerana s nacionalnih frekvencija”, dodaje on.

Upravo u tom pozivanju Nestorovića u studije najpopularnijih televizija Filip Švarm vidi dokaz da je ovaj Vučićev igrač. „Očigledno je da je Nestorović lansiran kako bi pokopao desnicu. Uostalom, njega je Vučić i izmislio tokom pandemije korone.”

Nad beogradskim izborima je još upitnik, a izvjesno je jedino da će birači u većini lokalnih sredina ići na izbore na proljeće naredne godine.

Onda, ako je vjerovati predsjedniku Vučiću, izvanrednih izbora neće biti. Naredni parlamentarni, predsjednički i beogradski izbori bit će 2027. godine. „Osim ako se ne dogodi ne znam ni ja što”, dodao je Vučić.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo

Odgovori