U deset godina FBiH ostala bez gotovo 70.000 stanovnika, prema procjeni, u ovom entitetu živi 2,1 mil. stanovnika

Vrijeme:3 min, 20 sec

 

POKAZATELJI OTKRIVAJU DRASTIČAN PAD BROJA STANOVNIKA OD 2013. DO 2023.

Građani BiH već godinama masovno bježe iz svoje zemlje prema zemljama Europske unije, gdje pronalaze bolji, sigurniji i sretniji život. Koliko se ljudi zapravo iselilo iz BiH posljednjih godina, nitko sa sigurnošću ne može reći jer su brojni i dalje prijavljeni u BiH, ali, prema nekim ranijim medijskim izvješćima, ova je zemlja u 2021. godini zbog iseljavanja izgubila grad veličine Banje Luke. Prema nekim procjenama, od posljednjeg popisa stanovništva koji je proveden 2013. godine, BiH je napustilo pola milijuna stanovnika.

Razlike po županijama

Prema posljednjoj procjeni ukupnog broja stanovnika, dokumentu koji je izradio Federalni zavod za statistiku, Federacija je ostala bez gotovo 70.000 stanovnika. Kako se navodi u podacima, Federacija je 2013. godine imala 2,219.131 stanovnika, a deset godina poslije u tom entitetu, prema procjeni FZS-a, žive 2,150.054, što znači da je ovaj entitet ostao bez 69.077 stanovnika. Analizirajući podatke po županijama, vidimo kako se u devet od deset županija bilježi pad broja stanovnika, dok je samo Sarajevska županija zabilježila porast broja stanovnika. Kako je prikazano u podacima, Unsko-sanska županija od 2013. do 2023. kontinuirano je gubila stanovnike, a u deset godina manje ih je za 12.409. U ovoj županiji 2013. godine živjelo je 273.268 stanovnika, a prema procjeni iz polovine 2023., danas u njoj živi 260.859 stanovnika. Posavska županija u deset godina ostala je bez oko 4000 stanovnika, točnije 3932. Prema procjenama statističara, u trima općinama ove županije polovinom ove godine živjelo je 39.629 stanovnika, dok je prije deset godina Posavska županija imala 43.561 stanovnika. Tuzlanska županija, ako je vjerovati podacima, ostala je bez 14.271 stanovnika. Polovinom ove godine u TŽ-u je živio 430.571, a 2013. godine 444.842 stanovnika. Malo manje stanovnika od Tuzlanske izgubila je Zeničko-dobojska županija. Ako usporedimo podatak iz 2013., kada je u ovoj županiji živio 364.531 stanovnik, s podatkom iz 2023. (350.778 stanovnika), vidimo kako su gradovi i općine koji pripadaju ZDŽ-u ostali bez 13.753 stanovnika. Nešto više od 2000 osoba manje je i u Bosansko-podrinjskoj županiji. Tijekom 2013. živjelo je 23.767, a 2023. godine 21.728 stanovnika. Masovno iseljavanje i negativan prirodni prirast utjecali su i na broj stanovnika u Srednjobosanskoj županiji. Kako je navedeno u podacima, ova županija ostala je bez 10.187 stanovnika. Prema procjenama statističara, u SBŽ-u je polovinom ove godine živjelo 244.547, a 2013. godine 254.734 stanovnika.

Oko 10.000 stanovnika manje je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. U devet općina i gradova koji pripadaju ovoj županiji 2013. godine živjelo je 222.190 osoba, dok je sredinom ove godine procijenjeno da u istoj županiji živi 212.101 osoba. Iz Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog i Posušja u deset godina “nestalo” je 2648 stanovnika. Točnije, u Zapadnohercegovačkoj županiji 2013. živjelo je 94.953, a deset godina poslije, prema procjenama, od sredine godine živjelo je 92.305 stanovnika. Sarajevska županija jedina je od deset županija u kojoj je zabilježen veći broj stanovnika. Prema navedenim podacima, u SŽ-u su 2013. godine živjela 413.034, a 2023. godine 420.287 stanovnika, što znači da je Sarajevska županija postala bogatija za 7253 stanovnika. Hercegbosanska županija u deset promatranih godina ostala je bez 7002 osobe, 2013. imala je 84.251, a 2023. godine 77.249 stanovnika.

Upozorenje i procjene UN-a

Ovi podaci vjerno prikazuju kako je BiH u samom vrhu ljestvice zemalja koje bilježe najveće iseljavanje, a ako se taj trend nastavi ovim tempom, BiH bi uskoro mogla postati zemlja umirovljenika. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, BiH će, ako se iseljavanje ne zaustavi, “do 2070. godine izgubiti polovinu svoga stanovništva i imati samo 1,6 milijuna stanovnika”.

Demografi ističu kako su ovi podaci upozoravajući. – Krajnji je trenutak da se pokušaju ublažiti negativni demografski trendovi. Ključno je da se osigura poželjan život mladim ljudima da oni svjesno odluče ostati ovdje, sklapati bračne zajednice i rađati djecu – upozoravaju demografi.

Autor:Valentina Abramušić

hms.ba / Hrvatsko nebo