Je li samo riječ o diplomatskom ratu koji je pokrenula Srbija protiv Hrvatske, zapravo protiv

Vrijeme:4 min, 22 sec

 

Prvaci hrvatske parlamentarne oporbe na proglašenje hrvatskoga diplomata personom non grata u Srbiji reagirali su više-manje jednoglasno i moglo bi se reći pomalo površno; po njima je sve u funkciji skorih srbijanskih izbora, a sve drugo je zanemareno

U razgovoru s predstavnicima afričkih medija ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošloga je četvrtka izjavio: „Obratite pozornost na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije kako Rusija ima dugoročan plan: Bliski istok, a sljedeća distrakcija bit će Balkan!“Zelenski 23 2

Premijer Andrej Plenković izjavu je komentirao poručujući kako je poruka predsjednika Zelenskoga vrlo jasna.

„Jasna je u kontekstu šire destabilizacije cijeloga europskoga kontinenta. I ruska agresija na Ukrajinu ima, između ostaloga, funkciju da destabilizira države koje su granične s EU“, rekao je i naveo primjer Moldavije i Gruzije, ali i vrlo ozbiljan incident paravojnih skupina u Banjskoj, na sjeveru Kosova.

„Imamo nekoliko potencijalnih žarišta nestabilnosti. Politika Hrvatske cijelo vrijeme je učiniti maksimalne napore da se međunarodna zajednica snažno angažira na prostoru jugoistoka Europe, stoga i jesmo zagovaratelji proširenja na naše susjede. Samo čvrsto sidrenje zemalja u našem susjedstvu u europski proces jamči mir, sigurnost, stabilnost i bolje međusobne odnose“, izjavio je, dodavši da žarišta u našem neposrednom susjedstvu može biti više. Plenković je napomenuo kako nije razgovarao s predsjednikom Zelenskim posljednjih dana pa ne može dešifrirati na koje je on to točno potencijalno žarište mislio, ali s obzirom na okolnosti, smatra, kako ih može biti više.

„Zadnje što nam u Europskoj uniji treba je još jedna kriza, još neki rat, još neko žarište koje bi bilo na jugoistoku Europe“, izjavio je.Kurir diplomat

Hrvatski diplomat u Srbiji proglašen personom non grata

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije je 20. studenoga, kako su prenijeli beogradski mediji, u skladu s Bečkom konvencijom, koja regulira diplomatsko-konzularne odnose, proglasilo Hrvoja Šnajdera, prvoga tajnika u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, personom non grata.

„Tijekom profesionalnoga rada u Republici Srbiji Šnajder je grubo izišao iz okvira diplomatskih normi i prekršio navedenu Konvenciju. Tim povodom uručena je diplomatska nota veleposlaniku Republike Hrvatske Hidajetu Biščeviću’“, priopćeno je iz srpskoga Ministarstva.

Srbijanski prorežimski mediji to su priopćenje dopunili, neslužbenim izvorima, navevši kako se hrvatski diplomat bavio špijunažom te vrbovao za rad za hrvatske službe.

Reagiranje MVEP-a na protjerivanje hrvatskoga diplomata

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još je istoga dana izrazilo žaljenje zbog protjerivanja svojega diplomata iz Srbije, istaknuvši da je to „korak prema pogoršanju“ odnosa i destabilizaciji regionalnih prilika.

„U potpunosti odbacujemo osnovu za protjerivanje akreditiranoga hrvatskoga diplomata. mvep23Navedena odluka Republike Srbije predstavlja korak prema pogoršanju međusobnih odnosa, kao i daljnjoj destabilizaciji osjetljivih regionalnih političko-sigurnosnih prilika u vrijeme kada je stabilnost na jugoistoku Europe od iznimne važnosti za cijelu Europu“, navodi se u priopćenju te, uz ino, dodaje kako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova „zadržava pravo odgovoriti na ovaj potez u vrijeme i na način koji odabere“.

Nije trebalo dugo čekati odgovor MVEP-a. Za manje od 24 sata, 21. studenoga, ono je u recipročnom odgovoru Srbiji proglasilo Petra Novakovića, savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, nepoželjnom osobom.

„Sukladno Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, odlučili smo da se savjetnik srbijanskog veleposlanstva u Zagrebu, gospodin Petar Novaković, proglasi personom non grata na području Republike Hrvatske“, rekao je ministar Gordan Grlić Radman na konferenciji za novinare.

Pomalo površno reagiranje hrvatske oporbe

Prvaci hrvatske parlamentarne oporbe na proglašenje hrvatskoga diplomata personom non grata u Srbiji reagirali su više-manje jednoglasno i moglo bi se reći pomalo površno. kolaz diplomacijaPo njima je sve u funkciji skorih srbijanskih izbora. Nitko od hrvatskih oporbenjaka nije primijetio kako je protjerani hrvatski diplomat istodobno diplomat EU-a, kako je Srbija pokrenula diplomatski rat samo dan nakon što je u srbijanskim medijima objavljeno kako 18. studenoga 1991. smatraju danom kad je Vukovar oslobođen, zatim, nitko se nije referirao na citiranu izjavu ukrajinskoga predsjednika Zelenskoga, kao što se nitko nije sjetio oružanoga napada srpske paravojne skupine na kosovsku policiju u Banjskoj na sjeveru Kosova, 24. rujna 2023., kojom prilikom je jedan policajac ubijen, a jedan ranjen.

Tema beogradskih huškačkih medija posljednjih godina najčešće su Republika Kosovo i Republika Hrvatska. Nakon oružanoga incidenta na sjeveru Kosova, preko kojega se olako prešlo u EU-u, moglo se očekivati ispitivanje hrvatskih živaca, odnosno EU-a. Budući da je danas glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg doputovao u Beograd, objavljeni srbijanski „diplomatski rat“ dobiva dodatnu dimenziju.

Sve žešći napadi na Plenkovića i HDZ

S ovom kronologijom nema izravne veze činjenica što u Hrvatskom saboru, krajem 2022., nije prihvaćeno sudjelovanje Hrvatske u europskom projektu uvježbavanja ukrajinskih vojnika EUMAM. No treba podsjetiti kako hrvatska Vlada nije tada skupila potreban 101 glas za dvotrećinsku većinu, budući da je za navedeni europski projekt glasovalo svega 97 zastupnika, što je bilo manje od potrebne dvotrećinske većine. Od toga trenutka sve lijeve i desne oporbene stranke, koje nisu podržale spomenuti europski projekt, sve žešće u Hrvatskom saboru nastupaju protiv vladajućega HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, napose protiv premijera Plenkovića. Kako se budemo približavali parlamentarnim izborima, ti će napadi biti još žešći kako iznutra tako i izvana.

Hrvatski premijer nije bio pošteđen zvižduka i neprimjerenih povika prilikom polaganja vijenaca na završetku ovogodišnje Kolone sjećanja, od Bolnice do Memorijalnoga groblja Domovinskoga rata, te na misi za vukovarske žrtve, 18. studenoga 2023.

Afrička izreka kaže: „Kad ne postoji unutarnji neprijatelj, vanjski ne znači ništa!“

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo