Iz stranih medija/Putinov posjet Kini: od ceremonije do konkretnosti
Vrijeme:5 min, 2 sec
„Zašto za Rusiju ima malo perspektive u Pojasu i putu?”, pita se u članku pod tim naslovom Aleksandar Lukin u ruskom dnevniku Nezavisimaja gazeta od 19. listopada, povodom nazočenja predsjednika Rusije Vladimira Putina u Pekingu međunarodnom forumu „Pojas i put” (BRI). Riječ je o istoimenoj kineskoj globalnoj inicijativi koja je postala važnim projektom kineskog predsjednika Xija Jinpinga, uključena i u Povelju vladajuće, i jedine dopuštene, Komunističke partije Kine.
Predsjednik Vladimir Putin po treći je put bio glavni i najčašćeniji gost u Pekingu na međunarodnom forumu “Pojas i put” (BRI), posvećenom istoimenoj kineskoj globalnoj inicijativi koja je postala važnim projektom predsjednika Xija Jinpinga i koji je uključen u Povelju vladajuće Komunističke partije Kine. Kineska politika pridaje veliku važnost simbolima, a ovaj put poseban status ruskog predsjednika bio je posve vidljiv iz svakog protokolarnog detalja: govorio je prvi nakon domaćina foruma, na službenoj fotografiji zauzimao je najpočasnije mjesto s desne strane, svi su kineski mediji njegove izjave citirali odmah nakon riječi vlastitog vođe.
To se može činiti čudnim, već i stoga što Rusija nije izravno uključena u kinesku inicijativu. Moskva samo surađuje s BRI-jem kako bi povezala izgradnju Euroazijske ekonomske unije i Ekonomskog pojasa Puta svile, odnosno ne na bilateralnoj osnovi, već kao dio šire organizacije. Sudjeluje u nekoliko međunarodnih formata povezanih s BRI-jem, ali nije uključena u rad drugih. Međutim, čelnik zemlje koju je predsjednik Xi odmah nakon dolaska na vlast 2013. izabrao za proglašenje istoga tog Ekonomskog pojasa Puta svile, a koji je sada postao prvi dio BRI-ja, predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev na protokolarnim fotografijama stoji lijevo od kineskog lidera (2. mjesto). A Joko Widodo, predsjednik Indonezije, gdje je proglašen drugi dio BRI-ja – Pomorski put svile – zauzeo je tek treće mjesto (desno od Putina).
No, sve to može izgledati čudno samo neupućenima. Ustvari, u BRI-ju, a još više u sadašnjim uvjetima, malo je perspektive za Rusiju. Inicijativa je stara već 10 godina i u početku su se u nju polagale velike nade. Konkretno, planirano je stvaranje brze željeznice kroz Sibir do Kine. Čak smo razgovarali o njegovoj prvoj dionici: Moskva-Kazanj. Ali tada je ruska vlada to proglasila “ekonomski nesvrsishodnim”. Danas se jedinim transportnim projektom koji se provodi u okviru BRI-ja može smatrati plinovod Snaga Sibira, koji je pušten u rad godine 2019. A Silk Road Fund, kineski investicijski fond koji se primarno bavi velikim ulaganjima u infrastrukturne projekte BRI-ja, kupio je udjele u brojnim ruskim tvrtkama, posebno u Yamal LNG-ju (projekt NOVATEK OJSC) i Siburu. No sve to nije mnogo u usporedbi s kineskim projektima u nizu drugih zemalja Azije i Afrike, ali i Europe. Osim toga, ne treba zaboraviti da Peking smatra BRI tranzitnim pravcima za Europu i pristup tržištima EU-a, koja su toliko potrebna za njegov golem izvoz, te u tom smislu, u dogledno vrijeme, teško može smatrati sankcioniranu Rusiju korisnim partnerom.
Međutim, BRI ne treba brkati s bilateralnim odnosima Moskve i Pekinga. Za razliku od BRI- projekata, oni se razvijaju uzlaznom putanjom. Pekingu je krajnje potrebna Rusija, prije svega kao geopolitički partner. Kina je krajnje uznemirena željom Sjedinjenih Država i njihovih saveznika za globalnom dominacijom, zabrinuta je zbog američkih vojnih aktivnosti u istočnoj Aziji i Pacifiku, zbog Washingtonova okupljanja novih saveza i grupa ondje poput AUKUS-a (Australija-UK-SAD), Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (Australija-Indija-SAD-Japan), pokušaja otvaranja ureda NATO-a u Japanu i Južnoj Koreji. Kineski čelnici sve to smatraju željom Washingtona da stvori azijski analog NATO-a ili da izravno poveže aktivnosti američkih prijateljskih zemalja u regiji sa Sjevernoatlantskim savezom kako bi se obuzdao razvoj Kine. S te točke gledišta, tako blizak partner kao što je Moskva, koji obuzdava širenje NATO-a u drugom smjeru, ključni je igrač za Kinu bez kojega bi Peking ostao sam protiv ujedinjenog Zapada, a kineska prijestolnica barem zasad nije spremna za to.
Ekonomska uloga Rusije također raste za Kinu. Naravno, ukupni trgovinski promet s našom zemljom, koji je ove godine, kako je najavljeno tijekom posjeta, dosegnuo rekordnu brojku od 200 milijardi dolara, ipak je manji od obujma kineske trgovine s nizom drugih partnera. A to se već primjećuje. Osim toga, Rusija opskrbljuje Kinu relativno jeftinim energentima u sve većim količinama, a kupuje sve na svijetu – od strojeva i opreme do robe široke potrošnje. Sve je to posvema korisno za Peking, čiji se odnosi sa Zapadom sve više zaoštravaju, a vlastita gospodarska situacija daleko je od idealne.
Zbog svega navedenoga, iako se Moskva, po Pekingu, ponekad ponaša preoštro i nedovoljno razborito u međunarodnoj areni, čini ju izuzetno važnim i vrijednim partnerom, koji zaslužuje posebnu čast i poštovanje. Činjenica da je čelnik tako moćne zemlje došao u Peking i primljen na najvišoj razini znak je za Zapad, odgovor Kine na zahtjeve SAD-a i Europe da se izvrši pritisak na Rusiju ili da smanji razinu suradnje s njom, izraz želje da se stvori protuteža neprijateljstvu Zapada.
Za Rusiju danas nije ništa manje važan razvoj suradnje s Kinom, kako u području sigurnosti, tako i u gospodarstvu. Zato je vrhunac Putinova posjeta bio njegov dugačak, više od tri sata, razgovor s Xijem, tijekom kojeg su razgovarali kako o gorućim međunarodnim problemima (primjerice, bliskoistočnoj krizi), tako i o raznim projektima u okviru bilateralne suradnje. Po Putinovim riječima, u razgovoru se posebno govorilo o koridoru Sjever-Jug, transportnom meridijanu od sjevera prema jugu kroz područje Urala i Sibira, modernizaciji središnje dionice Transsibirske željeznice, izgradnji Sjeverne latitudinalne željeznice i drugim prometnim projektima, a i o kineskim ulaganjima na ruskom sjeveru, u arktičkoj zoni. Napominjemo da su svi ti projekti interni za Rusiju. Tranzitni pravci iz Kine u Europu vjerojatno za sada ne će ići preko njezina teritorija. No danas su takva vremena.
Povezano:
Forum u Pekingu povodom 10. obljetnice inicijative „Pojas i put“/Odaziv mršaviji od željenoga
IZ STRANIH MEDIJA DIE WELT: Gdje Peking Moskvu ostavlja na cjedilu
Nezavisimaja gazeta/Hrvatsko nebo
