„Hrvoje Hitrec jedan je od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika“

Matičin kolokvij uz 80. rođendan Hrvoja Hitreca

U petak 20. listopada održan je u Matici hrvatskoj kolokvij u povodu 80. rođendana Hrvoja Hitreca. Rođendan je proslavljen još u srpnju, no trebalo je, a i vrijedilo je, pričekati radnu jesen kako bi se realizirala lijepa gesta Odjela za književnost Matice hrvatske, a napose njegove pročelnice Cvijete Pavlović, i kako bismo čuli zanimljiva izlaganja koja su odabrani govornici priredili u čast slavljeniku.

Miro Gavran, Hrvoje Hitrec, Nino Škrabe 

U nadi da će radovi biti u cijelosti objavljeni i u želji da čitatelje poštedimo suhoparnih i hladnih rečenica novinarskoga izvješća – jer ipak je riječ o kolokviju u čast osobi koja je svojim radom neizrecivo zadužila i Hrvatsko kulturno vijeće i Portal HKV-a – dopustili smo si malo slobodniji prikaz.

Višnja Babić

Inače odbijamo povjerovati da Hrvoje Hitrec ima 80 godina jer to njegov duh ne odaje, no kad smo odslušali sve govore i izlaganja na Matičinu kolokviju, shvatili smo da ga odaje njegov rad. Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran osobno, a predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek pismom u svojim su pozdravnim govorima ponudili sintezu rada Hrvoja Hitreca, nastojeći nam objasniti širinu njegova stvaralaštva i vrijednost njegova djela za hrvatsku kulturu i hrvatsko društvo. Svako sljedeće izlaganje nudilo nam je dubinu, razlažući po djelić iz širokoga opusa Hitrečeva djelovanja: Nino Škrabe – kazalište, Grozdana Cvitan – rad tijekom Domovinskoga rata, Bruno Kragić – scenaristički rad, Dubravka Težak – dječja književnost, Damir Pešorda – povijesni roman, a pridruženi su im i pisani radovi dvoje ispričanih sudionika kolokvija – Sanje Nikčević o dramskom tekstu Hrvoja Hitreca i Javora Novaka o Hitrečevu kolumnističkom radu. Svi pak zajedno posvjedočili su o visini njegova stvaralaštva, gledajući ukupno djelo, ali i zasebne dosege u pojedinim segmentima rada.

Cvijeta Pavlović

Nisu to bile tek prijateljske pohvalnice jer dio sudionika Hitrec i ne poznaje, što je – u svojem prepoznatljivom stilu – potvrdio obraćajući se predstojnici Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i pročelnici Odjela za književnost Matice hrvatske Cvijeti Pavlović, dakle osobi koja je priredila i vodila kolokvij: „Ja Vas ne poznajem, a vidim da Vi mene znate.“ Sam je to potvrdio i glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“, enciklopedist i filmolog Bruno Kragić, rekavši kako Hitreca nije upoznao, no da je pratio njegov rad, pa i ocjenjivao neke  filmove za koje je Hitrec pisao scenarije, a tek kad ih je pogledao s odmakom, shvatio je do kraja njihovu vrijednost. Posebno se osvrnuo na filmove „Čovjek ispod stola“ i „Snivaj, zlato moje“ te na legendarnu dramsku seriju „Smogovci“.

Bruno Kragić

„Hrvoje Hitrec jedan je od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika“, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svojem pozdravnom govoru, a o toj svestranosti govorila je i književna povjesničarka i sveučilišna profesorica Dubravka Težak osvrćući se posebno na Hitreca kao dječjega pisca („Smogovci“, „Eko-Eko, „Matko na štakama“, „Humandel“…) koji u svojem opusu ima, nabrojila je, i povijesni roman za djecu, i ratni roman za djecu, i socijalni roman za djecu, i krimić, i ekološki roman… a dio njih nalazi se i u školskoj lektiri. Književnik Damir Pešorda usredotočio se pak na povijesne romane, kojih je Hitrec dosad napisao već impresivan broj („Kolarovi“, „Što Bog dade i sreća junačka“, „Špilberk“, „Samo sreća, ništa drugo“, „Luka od Sigeta“, „Vladar Bosne“, „Dux Chroatorum“), a svi su oni utemeljeni na povijesnim činjenicama i napisani uz pomno proučavanje svih dostupnih izvora i arhivskoga gradiva. Dugogodišnji kolumnist Portala HKV-a, književnik Javor Novak, u svojem pisanom prilogu kolokviju potvrđuje Hitreca kao vrsnoga kolumnista, autora iznimno čitanih „Hrvatskih kronika“ na Portalu HKV-a: „I na tom polju on je majstor, posebno kad uzmemo u obzir sva tri sastavna elementa uz humor: lucidnost, rodoljublje i kreativnost“. „Hitrec je standard“, napisao je Novak, on je „amblem u hrvatskom elektroničkom svijetu“, „najpouzdanija informativna agencija“. Sveučilišna profesorica u miru, teatrologinja Sanja Nikčević u svojem pak pisanom radu podsjeća na Hitreca kao sjajnoga dramskoga pisca i potiče ga neka piše drame i dalje, a istovremeno baca rukavicu vodećim hrvatskim kazalištima koja bi, „kad bi imala hrabrosti pokazati vlastiti odraz u kazališnom zrcalu“, izvođenjem Hitrečeva „Bodyja u Zagrebu“ dobila pravu uspješnicu.

Damir Pešorda

Dubravka Težak, Damir Pešorda, Miro Međimorec, Ivan Bekavac

Miro Međimorec i Ivan Bekavac

Svoja izlaganja-prisjećanja ponudili su nam novinarka, književnica i urednica Grozdana Cvitan i književnik, dramatičar i redatelj Nino Škrabe. Grozdana Cvitan prisjetila se vremena Domovinskoga rata, Satnije hrvatskih umjetnika koje su oboje (Cvitan i Hitrec) bili članovi, i uopće Hitrečeva angažmana u vremenu stvaranja moderne hrvatske države i u ratnom razdoblju. U mislima ostaju njezine riječi: „Mi smo bili država bez oružja, imali smo samo svoj jezik i mogli smo njime govoriti“, kao i one da nikad nije čula da tko toliko puta spominje pridjev „hrvatski“ i imenicu „Hrvatska“ kao što je to činio i čini Hrvoje Hitrec.

Grozdana Cvitan

„Moj prijatelj Hrvoje Hitrec, duhoviti vitez tužnoga lika“, tako je slavljenika opisao Nino Škrabe, otkrivajući povezanost s njim tijekom kazališnoga rada, ali i prijateljstvo koje se rodilo iz zajedničke ljubavi prema „Zagrebu kojega više nema“. Ocjenjujući ukupno Hitrečev rad, nazvao ga je „suvremenim Matošem“, a o njegovim britkim i duhovitim kolumnama koje ispisuje na stranicama Portala HKV-a, rekao je da je šteta što za njih nema mjesta u kojem od naših vodećih dnevnih listova.

Miro Međimorec i Dubravko Jelačić Bužimski

U svemu, iznimno zanimljiva izlaganja koja su nam iz različitih aspekata približila Hitrečev opus. Nažalost, nije ostalo dovoljno vremena kako bismo čuli i dulji slavljenikov govor. Naime, uspio je samo zahvaliti organizatorima i sudionicima, a o svojem radu ponoviti ono što je rekao u Podstrani 2022. na dodjeli nagrade „Dobrojutro more“: „Pišem za male, velike i srednje, a pišem osrednje.“ Njegovu ocjenu unaprijed su demantirali sudionici Matičina kolokvija.

Živio Hitrec!

Uredništvo Portala HKV-a

hkv.ba / Hrvatsko nebo