U ozračju stalnih kriza Hrvati spašavaju europski put zemlje i traže hitne pregovore

Vrijeme:3 min, 45 sec

 

U ozračju zastoja i kriza, koje se periodično javljaju u bosanskohercegovačkom političkom prostoru, čije uzroke moramo tražiti s jedne strane u dokazivanju te međusobnom nadmudrivanju srpskih i bošnjačkih političkih predstavnika, s druge čestim uvjetovanjima pri usvajanju određenih zakonskih rješenja i drugih odluka, ali i nestabilnostima koje se javljaju na nekim nižim razinama vlasti, bit će pravo umijeće zadržati postavljeni smjer koji se odnosi na mogućnost otvaranja pregovora s Europskom unijom krajem ove godine, piše Večernji list BiH.

Stabilnost

Kada se tomu dodaju i procjene prema kojima unutar EU-a ne postoji stopostotno čvrsto formirano jedinstvo o potrebni hitnog otvaranja pregovora s BiH, dolazimo u situaciju u kojoj se kao jedino rješenje nameće aktivno lobiranje u regionalnim i europskim centrima moći, ali i aktivni pokušaji umjeravanja svih sudionika vlasti na državnoj razini na ono bitno – ispunjavanje preostalih uvjeta iz paketa Europske komisije koji uključuje 14 prioriteta. Hrvatski politički predstavnici u tom procesu, kao i više puta do sada, pokazuju se kao ključna karika koja spaja često podijeljene i polarizirane odnose na relaciji Sarajevo – Banja Luka, ali s druge strane nastupaju i na vanjskopolitičkom planu, nastojeći pridobiti potporu što većeg broja članica Europske unije u stavu kako je otvaranje pregovora do kraja ove godine od suštinske važnosti ne samo za unutarnju stabilnost i ekonomski napredak BiH već i oblikovanje sigurnosne arhitekture cjelokupne Europe, koja mora zaokružiti integrativni proces na jugoistoku kontinenta. Posljednja dva dana predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto imala je u nastupnim posjetima veleposlanike dviju moćnih europskih država tijekom kojih je fokus bio na ojačavanju europskog zamaha. U srijedu je tako razgovarala s novoimenovanim veleposlanikom Republike Francuske u BiH Françoisom Delmasom, naglasivši kako se Bosna i Hercegovina nalazi u snažnom europskom i reformskom zamahu, ali da je najvažnija pretpostavka daljnje demokratizacije i napretka BiH uspješno okončanje izborne reforme. Jučer je pak primila u nastupni posjet novoimenovanog veleposlanika Kraljevine Nizozemske u BiH Hendrika van den Doola te tom prilikom istaknula kako je proširenje Europske unije na zemlje regije ključno za održavanje dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta u regiji i u Europi.

Iskazala je uvjerenje da će se nastaviti trend izgradnje povjerenja u BiH i poštovati ustavno načelo jednakopravnosti kako bi se provela ograničena ustavna reforma, kao i ukupna reforma izbornog zakonodavstva, što je nužan preduvjet za osiguranje mira, stabilnosti i daljnji napredak BiH. Usporedno s tim aktivnostima pitanje očuvanja europskog fokusa na BiH ističe se i tijekom čestih razgovora koje hrvatski politički predstavnici imaju s nositeljima vlasti u Republici Hrvatskoj, zemlji koja je zaslužna za dobivanje statusa kandidata u prosincu prošle godine, a koja igra i ključnu ulogu kada je riječ o lobiranju za što skorije otvaranje procesa pregovora BiH – EU. Tako je nedavno predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović razgovarao s predstavnicima Vlade RH, a tema je, uz ostalo, bila i potreba da BiH otvori pristupne pregovore s Europskom unijom do konca godine, u čijim naporima, rečeno je, Vlada Republike Hrvatske pruža veliku podršku. Čović je zahvalio na snažnoj i dosljednoj potpori Vladi RH, HDZ-u i predsjedniku Plenkoviću te suradnicima, istaknuvši kako je upravo ta potpora dragocjena za Hrvate u BiH i europsku BiH.

Metodologija
Istodobno, na domaćem političkom planu pokušava se, koliko je to moguće, održati fokus na preuzetim obvezama nove državne vlasti, a naglasak je na potrebi dijaloga i kompromisa uz međusobno uvažavanje političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Čović je tako ovoga tjedna razgovarao s predsjednikom Naroda i pravde Elmedinom Konakovićem, a tom je prilikom istaknuto kako je iskren politički dijalog vrlo važan za funkcioniranje i traženje zajedničkih rješenja koja bi trebala osigurati brzu protočnost usvajanja svih reformskih i drugih zakona na svim razinama u Bosni i Hercegovini, među ostalim, nužnih za integracijske i europske perspektive. Takav pristup jamči rezultate, a cilj vlasti je ubrzati proces usvajanja europske pravne stečevine te s takvom dinamikom i energijom dovesti BiH u poziciju da krajem ove godine otvori pregovore za članstvo u EU. Ako bi BiH napravila iskorak i došla u poziciju za početak pregovora, pred njom bi se našla revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, a koja donosi tematske klastere: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. S obzirom na izmijenjene geopolitičke odnose unutar Europske unije, sazrelo je mišljenje o potrebi snažnijih integrativnih procesa na jugoistoku Europe, no na domaćim je političkim snagama da pokušaju naći energiju kako bio očuvali zamah te izbjegli eventualne nove zastoje koji bi taj put mogli ugroziti.
Autor:Dario Pušić
večernji.ba / Hrvatsko nebo

Odgovori