D. Dijanović/Povratak geopolitike

Tranzicija međunarodnog poretka

Iz područja Ukrajine i azijsko-pacifičke regije, gdje se sukobljavaju interesi velikih sila (SAD-a i Rusije odnosno Kine) Bliski istok danas predstavlja treću žarišnu točku s golemim konfliktnim potencijalom. Riječ je o regiji gdje sukobi nikada ne staju i gdje se isprepliću interesi i utjecaji globalnih i regionalnih aktera. Dinamiku političkih prilika na Bliskom istoku od 1945. odnosno 1948. do danas primarno određuju odnosi Izraela i arapskih zemalja, ali i odnosi Izraela i Irana.

Svrstavanje

Napad terorističke skupine Hamas na pogranična izraelska mjesta u blizini Pojasa Gaze (gdje je Hamas na vlasti) pokrenuo je novu spiralu nasilja. Hamas je ispalio tisuće raketa na Izrael, a njegovi su borci probili granicu i izvršili napade na izraelske zajednice prilikom čega je ubijeno više od 1000 ljudi, a mnogi su i oteti. Izrael je odgovorio najvećim dosadašnjim napadom na Hamas locirajući više od tisuću meta.

Najnoviji sukob Izraela i Hamasa doveo je do svrstavanja globalnih i regionalnih igrača. Dok je Izrael dobio potporu Amerike (koja šalje borbene zrakoplove i brodove u regiju) i EU-a (koji najavljuje preispitivanje pomoći Palestini), Hamas dobiva potporu muslimanskih zemalja, od Irana (koji Hamasu pruža vojnu i logističku potporu) do Saudijske Arabije koja izražava potporu Palestini. Simptomatično je da su potporu Hamasovu napadu dali brojni muslimanski migranti koji se trenutačno nalaze u Europi.

Izrael je moblizirao 300.000 rezervista i poručuje da ne će biti pregovora s Hamasom. Cilj je potpuno uništenje ove skupine. Zanimljivo je da je do napada došlo u trenutku dok je Izrael uspostavio odnose s nekoliko muslimanskih zemalja. Otopljavanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije moglo bi sada doći u pitanje, a jasno je da ne će biti ništa od obnove američko-iranskog nuklearnog sporazuma. Sukob Izraela i Hamasa ima potencijal da se pretvori u dugotrajniji rat koji će dovesti do rekonfiguracije prilika na Bliskom istoku. Požar iz Gaze lako se može proširiti cijelom regijom.

Tranzicija međunarodnog poretka

Sukob na Bliskom istoku reflektirat će se i na rat u Ukrajini. Ovaj već više od godinu i pol dana nemilice troši vojne resurse zapadnih zemalja. Potrošnja streljiva veća je od proizvodnje. U SAD-u već se počelo kalkulirati o tome koliko se sredstava može uložiti u pojedini konflikt. Otvaranje intenzivnog žarišta na Bliskom istoku, s obzirom na savezništvo SAD-a i Izraela, moglo bi dovesti do smanjenja vojne pomoći Ukrajini. Tim više što se u obzir uzima i potencijalno zaoštravanje na Indopacifiku.

Posljednje godine dovele su do velike obnove realizma u međunarodnim odnosima što podrazumijeva snažniju borbu za moć među državama i drugim akterima. Geopolitika ponovno dolazi u prvi plan, a to znači i njezine ključne aspekte kao što su sukobi velikih sila i borba oko resursa i utjecaja. Naravno, ovo je praćeno nizom posredničkih ratova, povećavanjem vojnih proračuna i naoružavanjem. Živimo u vremenu tranzicije međunarodnog poretka.

Uz nabrojena područja, krizno žarište predstavlja i područje tzv. zapadnog Balkana koje čini neposredno hrvatsko geopolitičko i sigurnosno okružje. Hrvatska treba biti na pojačanom oprezu, a najbolji jamac mira i sigurnosti je što snažnije naoružavanje. Rat u Ukrajini i sada oko Izraela pokazuje svu ispraznost demagoških priča o tome da umjesto u oružje novac treba ulagati u vrtiće i škole. Tamo gdje nema sigurnosti, nema ni sigurnih vrtića i škola ni ekonomskog prosperiteta. Sigurnost je temeljna funkcija države što nikako ne žele shvatiti lijeve falange u Republici Hrvatskoj.

Davor Dijanović

hkv.hr / Hrvatsko nebo