Hrvatska okupila “pakt” za otvaranje pregovora EU s BiH u prosincu

Vrijeme:4 min, 42 sec

 

Hrvatska je okupila partnere koji je podupiru u nastojanju i inicijativi da Europska unija što prije, već do kraja ove godine, otvori pregovore o članstvu s Bosnom i Hercegovinom. U tom su kontekstu, u diplomatskoj i političkoj akciji, sedmero ministara i ministrica vanjskih poslova poslali pismo i zatražili od visokog predstavnika Europske unije Josepa Borrella da se to i učini jer svako odugovlačenje ima negativne posljedice za sigurnost za EU i za europsku inicijativu u toj zemlji.

Pitanje proširenja Unije jedno je od ključnih i u strateškim i dugoročnim odlukama koje se tiču budućnosti te zajednice, a koji su na dnevnom redu do kraja ove godine. U sadašnjim prilikama, prije svega agresiji Rusije prema Ukrajini, proširenje EU ima, više nego ikada, izuzetno vrlo važnu geostratešku dimenziju, slažu se sve zemlje potpisnice. Stoga, svih njih sedam predlažu da se donese odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom do kraja godine. Taj svoj stav šire slikom i konkretnim elementima do sad učinjenog. Smatraju da je pod sadašnjim Vijećem ministara BiH u nekoliko mjeseci napravila veći napredak nego ranije kroz godine, dok rad na ključnoj legislativi i reformama traje. Taj napredak, europska orijentacija i jasni rezultati ključni su i njih treba nagraditi i time ohrabriti da nastave. Otvaranje pregovora potvrdilo bi te napore, zasluge i rezultate te predstavljalo važan poticaj za daljnje reforme. No, s druge strane, odluče li države članice, koje se sve moraju složiti, odgoditi otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, otvara se put i daje vjetar u leđa onima u toj državi koji nisu proeuropski orijentirani i, u konačnici, bio bi to rizik da se trenutni pozitivni zamah prekine.

Samo otvaranje pregovora ne znači da je BiH “gotova” država i da pred njom ne stoji izuzetan rad. Uostalom, svaki pregovori s EU ujedno su i gradnja institucija, kao što smo vidjeli i u slučaju Hrvatske. Ministri sedam država članica smatraju da postojeć okvir za pregovore, a on je pooštren u odnosu na onaj hrvatski, koji je ionako bio do tada apsolutno najzahtjevniji, nudi mnoge mehanizme za usmjeravanje procesa u budućnosti, a napredak prema EU i dalje će zahtijevati od Bosne i Hercegovine ispunjavanje kriterija i daljnju provedbu reformi, uključujući 14 ključnih prioriteta koje je postavila Komisija.

Jednom kad se otvore pregovori, nema popuštanja, ni jedna država, pa tako ni BiH, neće imati blaži tretman u ispunjavanju kriterija i mjerila. Dapače, nema govora o snižavanju ambicija u pogledu kriterija pristupanja i standarda EU, naprotiv, upravo snažan angažman EU dokazuje da ova politika čini razliku u nastojanjima da se proširio područje slobode, demokracije i vladavine prava na europskom kontinentu.

Ministri još jednom pozivaju da se o tome raspravlja na mjerodavnim tijelima i vijećima da bi se do Vijeća u prosincu mogla donijeti, kako kažu, povijesna odluka.

Ovih sedam država – Hrvatska, kojoj je i najviše u interesu da BiH bude u EU zbog sigurnosnih razloga, ali i šire, opstojnosti Hrvata, jer – kako se dugo govori – ostavi li se tu državu u zrakopraznom prostor, nju će ispuniti treće strane koje destabiliziraju područje, a sada i šire, cijelu EU, Slovenija, Italija, Austrija, Češka i Slovačka i Grčka, smatraju da BiH mora dobiti šansu sada, ali neke druge države imaju i nešto drugačiju agendu. Njemačka, kako je rekao veleposlanik Christian Schallenberg, podržava europski put BiH, i nikada se nije protivila proširenju pa ni sada. No upozorava da postoji i paralelna agenda na kojoj se mora raditi kako bi Unija uopće bila sposobna apsorbirati nove članice i s njima funkcionirati, što je već sada u nekim situacijama, posebice u vanjskoj i sigurnosnoj politici, problem. Njemačka inicira reforme EU i u studenom će u Berlin pozvati ministre vanjskih poslova kako bi razgovarali o toj temi. Ponavljaju kako reforma nije uvjet za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali da bi do prosinca “voljeli imati narativ” o institucionalnim reformama u EU. Koje su to točno, ostaje da se države dogovore, ali primjer bi moglo biti donošenje odluka u Vijeću za vanjske poslove kvalificiranom većinom u nekim slučajevima, a ne jednoglasno kao do sada. Ne bi se dirali Temeljnih ugovora o funkcioniranju Unije, budući da svaka promjena zahtijeva ratifikaciju u parlamentima svih država članica.

‘Nije trenutak za to’

Govoreći o tome jučer na Večernjakovoj konferenciji Hrvatska kakvu trebamo i odgovarajući na pitanje o promjeni ugovora, premijer Andrej Plenković je rekao kako sada nije trenutak za to.

– Mi smo jedna od zemalja koja želi da naši susjedi ispune kriterije i uđu u EU na temelju individualnih zasluga. Međutim, nije nebitno kako Unija institucionalno funkcionira. Onih 10 koji plaćaju više nego ostali jako paze kako izgledaju europske institucije, koliki je broj povjerenika, zastupnika i tko odlučuje o smjeru u kojem će ići Unija. Nedavni njemačko-francuski papir natuknuo je neku vrstu privilegiranog statusa za zemlje koje žele biti članica dok se ne riješi institucionalna arhitektura, a za to treba promijeniti ugovore. Danas, u ovako isprepletenim krizama, nema ni političke volje, ni snage, ni vremena da se u to krene. Pitanje proširenja s našeg aspekta uvijek će biti na dnevnom redu, ali svjesni realnosti znamo da će to trajati dosta godina, a to znaju i svi ostali i zato je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel navodeći 2030. rekao da “želimo biti spremni i mi unutra, ali i oni koji žele ući”.

 

vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori