Dani Stjepana Babića od 28. do 30. rujna u Zagrebu i Oriovcu

Skupom se djelo Stjepana Babića nastoji održati što življim, a mlađim naraštajima otvoriti vrata njegova svijeta za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit

Međunarodni znanstveni skup Dani Stjepana Babića održat će se, po prvi put, od 28. do 30. rujna u Zagrebu i Oriovcu, Babićevu rodnom mjestu, u organizaciji istoimene općine i Hrvatskoga filološkoga društva – Časopisa Jezika.

Za Skup, koji se održava pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti HAZU, prijavljen je velik broj jezikoslovnih izlaganja, čak 31.

Predsjednica Vijeća Dana Stjepana Babića prof. dr. sc. Sanda Ham uvodno je u knjižici sažetaka izlaganja napisala kako tim skupom djelo Stjepana Babića nastoje održati što življim u sjećanju njegovih prijatelja i suradnika.

„Mlađima, onima koji ga nisu osobno poznavali, koji nisu uz njega stasali, koji nemaju vlastitih uspomena na njega, otvaramo vrata njegova svijeta – za znanstvenu, ljudsku i hrvatsku dobrobit“, napisala je S. Ham, napominjući pritom da je dobrobit od Babićeva života i djela doista velika i mnogostruka, što kaže i odaziv tomu skupu.

Po njezinim riječima pozive za sudjelovanje slali su jezikoslovcima kojima je Stjepan Babić znanstveno i svjetonazorski blizak, i tu je odaziv potpun.

Na Skupu će biti, uz ine, podastrta izlaganja Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Ranka Matasovića, Nataše Bašić, Marija Grčevića, Sande Ham, Igora Marka Gligorića, Igora Ivaškovića, Lovre Jelaske, Zrinke Jelaske, Mislava Ježića, Amira Kapetanovića, Augusta Kovačeca, Ivana Markovića, Mile Mamića, Tomislava Stojanova, Ante Žužula.

Na Skupu će sudjelovati većina članova iz radne skupine Matice hrvatske (MH) koja je sastavljala prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku.

Skup započinje 28. rujna u 16 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je Stjepan Babić od 1955. pa do mirovine bio profesorom, a nastavlja se 30. rujna u Oriovcu, gdje je 1925. rođen i proveo svoje mlade godine školovanja i odrastanja.

U sklopu programa Skupa u Oriovcu bit će predstavljena knjiga Stjepana Babića Na Božjim putovima. Riječ je o Babićevoj autobiografiji koju je objavljivao u nastavcima u Maruliću i 2003. pripremio za tisak, ali ga je bolest omela u daljnjem radu. Tako je sada posmrtno obitelj preuzela njezino objavljivanje.

Bit će dodijeljena prva Nagrada Stjepana Babića mlađemu jezikoslovcu Igoru Marku Gligoriću (Slavonski Brod, 1989.), koji se u istraživačkom radu usmjerio na kroatističke teme, hrvatski standardni jezik i gramatiku, objavivši čak sedamnaest knjiga. Nagradu, na prijedlog Vijeća Dana Stjepana Babića dodjeljuje Općina Oriovac.

O stogodišnjici rođenja Stjepana Babića, 2025. godine, organizatori Dana nadaju se ponovno sastati i nastaviti gdje stanu ove godine.

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) jedan je od hrvatskih jezikoslovaca s najviše objavljenih radova. Od 1955. do umirovljenja 1991. predavao je na kroatistici Filozofskoga fakulteta, od 1970. bio je izvanredni, a od 1975. redoviti profesor. Od 1991. redoviti je član HAZU. Urednik Jezika bio je od 1963., glavni i odgovorni urednik od 1970. do 2005. Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskoga državnoga sabora od 1993. do 1997. Bavio se ponajprije pitanjima suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, osobito u tvorbi riječi. Njegova knjiga Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku (Zagreb, 1986.) smatra se u novije doba najuspjelijom sintezom iz tvorbe u slavenskim jezicima.

Suautor je, uz Božidara Finku i Milana Moguša, poznatoga Hrvatskoga pravopisa, u izdanju Školske knjige, 1971. koji je rješenjem vlasti uništen, a onda tiskan u Londonu kao 2. izdanje, 1972., nazvan Londonac, te nakon 1990. objavljen u više izdanja u Hrvatskoj.

Objavio je, uz ine, knjige i priručnike Hrvatska jezikoslovna čitanka (Globus, Zagreb, 1990.); Tisućljetni jezik naš hrvatski, prir., (Ante Pelivan, Zagreb, 1991.); Hrvatski jučer i danas (Školske novine, Zagreb, 1995.); Hrvatska jezikoslovna prenja (Globus, Zagreb, 2001.); Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika (MH, Slavonski Brod, 2003.); Hrvanja hrvatskoga (ŠK, Zagreb, 2004.); Hrvatski školski pravopis, u suautorstvu (ŠK, Zagreb, 2005.) te Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham (Školska knjiga, Zagreb, 2008.).

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo