Tri presudna tjedna za prestanak obračuna i europski put zemlje

Zakon o sudovima

A radi se, uz najosjetljiviji Zakon o sudovima, i o nacrtima zakona o sprječavanju sukoba interesa, zatim ombudsmanima, Zakonu o slobodi pristupu informacija ili pak izmjene Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Uz to, ne treba očekivati rješenje, ali definitivno da početak razgovora o donošenju zakona koji bi uredio pitanje rada Ustavnoga suda BiH, uloge stranih sudaca te načina donošenja odluka unutar ove institucije. Oko ove teme postoje velike razlike kod bošnjačkih, srpskih i hrvatskih partnera u vlasti, no valja znati kako je rješavanje statusa Ustavnoga suda te provedba svih njegovih odluka jedan od 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu. Valja reći kako hrvatska i srpska strana očekuju, jednako kao što je to slučaj s međunarodnom upravom, odlazak sudaca stranaca i potpuno popunjavanje ove institucije od domaćih sudaca. Istodobno bošnjački političari očekuju da će u slučaju da ne ostanu suci stranci tamo imati apsolutnu prevlast i mogućnost donošenja odluka kojima bi mogli preglasati Hrvate i Srbe. Protive se i bilo kakvoj mogućnosti uvođenja nacionalne kontrole pri donošenju odluka u Ustavnome sudu, što je i jedan od glavnih prijepora u sukobljavanju unitarističkih i separatističkih koncepcija u BiH koji stalno izazivaju nove krize u zemlji. U slučaju da se uspije do 25. kolovoza unutar Vijeća ministara, a onda i kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, provući nekoliko zakona, a nekoliko njih je više tehničke nego političke prirode, onda bi se vlasti imali čime pohvaliti, a Izaslanstvo Europske unije u Sarajevu poslati pozitivno izvješće o ispunjavanju kriterija. Čak i unatoč stalnom podizanju temperature, kao što je to bio slučaj i s “obilježavanjem “Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. S druge pak strane, osim povremenih podsjetnika putem Twittera iz američkog Veleposlanstva, nije bilo odgovora s razine čelnika stranaka koje čine vladajuću “petorku” na razini države.

No, zato se u dokazivanju probosanskog, tima patriotizma SDA nastavio dokazivati bošnjački član Predsjedništva BiH, inače SDP-ovac Denis Bećirović koji je odavno postao najveća oporba “trojki” iz Federacije BiH. Čak mnogo veća nego što je to slučaj sa SDA i Demokratskom frontom. Jučer je objavio fotografiju u društvu s generalom Armije BiH Rasimom Delićem, kojemu se sudi za ratne zločine pred Sudom BiH i kojega hrvatska strana smatra odgovornim za nestanak i ubojstvo generala HVO-a u Bihaću Vlade Šantića. Objavio je i svojevrsni proglas ponavljajući istu mantru kako je BiH ugrožena od vanjskih neprijatelja, očito koristeći istu matricu koju ponavljaju iz SDA i vrha Islamske zajednice, te da je neprihvatljiva podjela “probosanskih” snaga. Ogradio se doslovno i od svoga stranačkoga šefa Nermina Nikšića te razgovora koje ima s predstavnicima Hrvata i Srba. – Nije dobro da stranački čelnici razgovaraju po hotelima, a da državna tijela ne rade. Nije dobro da stranački čelnici od Parlamenata i vlada prave protočne bojlere. To su neke od pogrešaka koje moramo početi ispravljati – poručio je. •