Protuobilježavanje Oluje odgovor na novi pritisak na Srbiju i RS

Pandan sutrašnjoj proslavi u Kninu, kao svojevrsno protuobilježavanje oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluja” kojom je okončana okupacija hrvatskoga teritorija te ubrzano okončanje rata u Bosni i Hercegovini, što je kasnije dovelo do potpisivanja mirovnoga sporazuma, obilježit će srpski vođe iz Srbije i BiH danas u Prijedoru kako bi ukazali na stradanje svoga naroda u tim događajima. Ali i doslovno obilježili vojni poraz koji je doživjela srpska strana u ljeto 1995. godine na području Krajine od hrvatskih snaga, čije je aktivnosti snažno podupirao Washington. Ovaj posjet izazvao je brojna reagiranja, kako u BiH tako i u Republici Hrvatskoj. Još jučer se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom te patrijarhom srpskim Porfirijem sastao u manastiru Osovica kod Srpca.

Vučić je na Instagramu objavio da je posjet Republici Srpskoj započeo u ovom manastiru, “simbolu zajedništva, vjere, nade i snage” u kojem će, kako je naveo, početi razgovore o vrlo važnim temama za Srbiju, RS i sve Srbe. Pretpostavlja se da su na stolu bile teme vezane uz pregovore oko Kosova, što je srpska noćna mora, ali i posljednje pritiske američke administracije na dužnosnike Republike Srpske koji su stavljeni na američku “crnu listu” te im se zamrzava sva imovina i zabranjuje putovanje u Sjedinjene Američke Države. O važnim temama između Republike Srpske i Republike Srbije u Banjoj Luci najprije će se razgovarati iza zatvorenih vrata između Dodika i Vučića, a tu će im se priključiti i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Predviđeno je i održavanje sjednice Vijeća Republike Srpske i Srbije, kao i potpisivanje sporazuma o izgradnji dvaju memorijalnih centara posvećenih jasenovačkim žrtvama. U Prijedoru će se održati glavni dio ceremonije kojom se obilježava stradanje Srba u Oluji, a visoka izaslanstva položit će vijence za žrtve Petrovačke ceste, gdje je, po navodima srpske strane, stradalo više civila u napadu hrvatskog zrakoplovstva na izbjegličku kolonu. Prema podacima organizacije Veritas iza koje stoji kontroverzni Savo Štrbac, tijekom Oluje okupirano područje Hrvatske napustilo je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1220 civila. Valja reći kako je dolazak Vučića i obilježavanje stradanja Srba u Republici Srpskoj euforično najavljeno. U Banjoj Luci su postavljeni panoi dobrodošlice izaslanstvu Srbije u Republiku Srpsku. Postavljene su i zastave Republike Srpske i Srbije. Tijekom dana u Srpcu su Dodik, Vučić i Porfirije sudjelovali u otvaranju vrtića “Srbija”. Tom prigodom Dodik je rekao kako je potpora “svakodnevna i to je najvažnija vijest za nas”. Vučić je pak najavio nastavak jačanja financijskih i političkih pritisaka na Republiku Srpsku. – Isti smo narod, samo s dviju strana rijeke Drine. Danas nismo imali lake razgovore. Nije nam laka situacija zbog snažnih pritisaka na Srbiju i Republiku Srpsku. Nije nam jednostavna situacija. Nikada više neće biti blokada na Drini. Ono što će biti glavni udari, što znamo, jest da se pokaže kako Republika Srpska ne može opstati – rekao je Vučić. Najavio je nastavak financijske potpore RS-u. Dodik je ranije objasnio zašto se manifestacija održava u Prijedoru. Istaknuo je kako je taj grad prvi prihvatio kolonu izbjeglih Srba nakon Oluje te da zaslužuje svaku vrstu pozornosti, “pa i da tamo 4. kolovoza Republika Srpska i Srbija obilježe Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u pogromu ‘Oluja’ 1995. godine”. – Prijedor je stradalničko mjesto, stradao je u Drugom svjetskom ratu. On je srce stradalničke Kozare, gdje su ustaše pokupili više od 70.000 ljudi u Јasenovac, najviše žena i djece – rekao je Dodik. Istaknuo je da je strah od ponavljanja zločina generirao otpor da se ne ponovi zločin, ali je ukazao kako je tamo mnogo Srba stradalo i u ovom ratu, i to više nego drugih naroda. Dodik je napomenuo da se Prijedor obranio u proteklom ratu, da je prijedorska brigada sudjelovala u borbama za Koridor. No, valja reći kako se upravo na području Prijedora dogodila svojevrsna “proba” za kasnije teške masovne zločine počinjene nad nesrbima. Tamo je, po podacima hrvatske i bošnjačke strane, ubijeno više od 3000 civila. Omarska, Keraterm i Trnoplje najstrašniji su logori iz prošloga rata kroz koje su također prošle tisuće civila. Mjesto najvećeg pojedinačnog zločina nad Hrvatima u jednome danu u prošlome ratu bilo je upravo u malome prijedorskome selu Briševu iz kojega su likvidirana 73 hrvatska civila.

Cvitanović – Nešić

Oko obilježavanja Oluje posljednjih dana oštro su zavatrili i čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić. Na Nešićev komentar da je “Oluja” zločinačka operacija, reagirali su iz HNS-a, a još žešće čelnik HDZ-a 1990. Jučer je pak Nešića pozvao da vlasti RS-a obilježe pogrom nad Hrvatima u tome entitetu. – Srpska vojska protjerala je 170.000 Hrvata iz Bosanske Posavine, ono što je danas prostor Republike Srpske. Zašto Nešić ne obilježi pogrom hrvatskog naroda s tog prostora, koji ni na koga nisu pucali, koji su goloruki morali napustiti svoju imovinu koja im je na kraju uništena i opljačkana? I u tom pogledu imamo svojevrstan raritet, Srbi u Republici Hrvatskoj su se vratili ili se u određenoj mjeri vraćaju, priznata su im politička prava, njihovi politički predstavnici aktivno sudjeluju u političkom životu, smiju slobodno govoriti i u Saboru i u medijima. Tko se vratio u Posavinu, je li tim ljudima obnovljena imovina, zašto za njih ne pitate, ministre Nešiću? – stoji u odgovoru Cvitanovića. I u Helsinškom odboru za ljudska prava ocijenili su potpuno neprimjerenim da se “Dan sjećanja” na žrtve Oluje obilježava u Prijedoru.

večernji.ba / Hrvatsko nebo