Brzi dogovor o zakonskim izmjenama učinio bi realnim i intervencije u Ustav BiH

Jedna od glavnih zadaća nove vlasti u BiH je i izborna reforma, piše Večernji list BiH. Proces dogovaranja ili pregovaranja počeo je mjesecima prije izbora, ali zbog opstrukcija SDA ušlo se u izborni dan bez konkretnih rješenja za bilo koje od spornih pitanja. Intervencijom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta dio problema, i to samo privremeno, riješen je. Međutim, još je mnogo toga u oblasti izbornog zakonodavstva što čeka na politički dogovor i usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nova politička kriza zbog odluka donesenih u Republici Srpskoj zasigurno je cijeli proces dodatno usporila.

Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU) u BiH su tijekom nedavnog sastanka s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i drugim članovima federalne Vlade poručili kako je aktualni trenutak jedinstven, odnosno prilika koja se rijetko pruža i ne treba je propustiti, a odnosi se na poduzimanje potrebnih reformi u Federaciji BiH odnosno u BiH. To podrazumijeva kontekst da je BiH dodijeljen kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji, a zemlja dobila novoizabrane vlasti. Šef Izaslanstva Europske unije u BiH i posebni predstavnik Europske unije u BiH Johann Sattler, kao sudionik sastanka, upozorio je kako rijetke prilike mogu nestati u trenutku te napomenuo kako je BiH dodijeljen kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji, što je zadaća svim razinama vlasti da još više intenziviraju rad na potrebnim reformama. Na federalnu razinu vlasti ne odnose se izmjene Izbornog zakona BiH, ali to jest jedan od prioriteta koje je postavila Europska komisija. Da je to najbolji trenutak da se konačno okonča ovaj zahtjevni proces, više je nego očito. Naime, 2023. je neizborna godina, a političko ozračje, barem unutar vladajuće koalicije, još uvijek omogućava dogovor. Taj trenutak ne bi trebalo propustiti. Oni koji su formirali vlast obećali su kako će šest mjeseci nakon toga uraditi izbornu reformu. Prvi mjeseci već su prošli, a nije mnogo urađeno na provedbi ovog obećanja. Do sada je uspostavljena tek radna skupina u kojoj su predstavnici vodećih stranaka u koaliciji na državnoj razini – Hrvatske demokratske zajednice BiH, Socijaldemokratske partije i Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Na sastanku u Mostaru početkom lipnja izaslanstva triju stranaka na vlasti imenovala su po jednoga predstavnika i dala smjernice kako bi se počelo s radom na izmjenama Izbornoga zakona. Određen je način rada ove radne skupine, a čine je uime HDZ-a BiH Darijana Filipović, SDP BiH predstavlja Nerin Dizdar, a SNSD Sredoje Nović. – Moguće je da ćemo se u tome prvome dijelu dotaknuti i Izbornog povjerenstva, onih mehanizama koji trebaju osigurati da se provedu izbori, ali svakako i svih drugih tema koje trebamo riješiti. Naša je obveza riješiti cijeli proces u šest mjeseci – izjavio je tada predsjednik HDZ-a Dragan Čović. Dodao je kako će predstavnici triju stranaka pripremiti podlogu sadržaja za razgovore, ali i vremenski okvir u kojem bi se sve odvijalo. – Vjerujem kako će oni vrlo brzo pripremiti sadržajnu i vremensku podlogu, o čemu ćemo razmijeniti stajališta i s partnerima iz međunarodne zajednice kako bismo cijeli taj proces držali pod nadzorom jer je ovo neizborna godina – dodao je čelnik HDZ-a BiH. No, nakon toga uslijedila je nova politička kriza, te ostaje vidjeti kada će se o ovom važnom pitanju početi konkretno razgovarati i tražiti rješenja.

Traži se kompromis