Šutnja s hrvatske strane o projektu HE Dabar, koji južnoj Hrvatskoj otima dotok dijela vode Neretvom

Koliko se može vidjeti letimičnim uvidom, sada su u medijsko-političkom prostoru bivše HR Herceg-Bosne i Republike Hrvatske u glavnim medijima izostale i vijesti i komentari i političke reakcije u vezi s projektom koji ugrožava opskrbu vodom južne Hrvatske. Ta tema najvjerojatnije nije bila na dnevnom redu ni nedavno održane zajedničke sjednice Vlade RH i Vlade BiH, na kojoj je kao glavni bilateralni problem ispostavljen problem odlaganja niskoradioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, blizu granice s BiH.

„Dok s hrvatske strane mnogi misle kako je daljnja realizacija projekta ’Gornji horizonti’ tek utopija, započeli su glavni radovi na Hidroelektrani Dabar, najvećoj u spletu hidroelektrana ’Gornjih horizonata’ – projekta čijom bi se realizacijom mogla nanijeti nepovratna šteta plodnoj dolini Neretve i Malostonskom zaljevu“, upozorila je nedavno Nikolina Metković na portalu Južni.

U međuvremenu, medijski prostor u Republici Srpskoj i u Srbiji upravo je preplavljen vijestima o započetim glavnim radovima u mjestu Vrijeka u općini Bileća, blizu granice s Crnom Gorom, gdje će biti glavno postrojenje HE Dabar, snage 160 megavata. Ističe se kako je riječ o „najvećem projektu te vrste na Balkanu u posljednjih 30 godina“.

Radovi u vrijednosti 222,4 milijuna eura počeli su 23. lipnja na području općine Bileća. Izvodi ih kineska tvrtka Gezuba grupa, koja je od HE BiH bila diskvalificirana iz jednog prethodnog projekta s obrazloženjem da je lažirala podnesene podatke. Kinezi su ondje zakupili i prostore za radnike i operativu da bi mogli početi izgradnju hidroelektrane, a roke je za završetak radova 46 mjeseci.

Ugovor za taj projekat potpisan je u svibnju 2020. Nastavak gradnje financira se putem kineskog kredita u iznosu od 189 milijuna eura, s rokom otplate od 20 godina, periodom počeka na vraćanje kredita od četiri godine i kamatnom stopom od 2,2 posto.

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) uplatila je u međuvremenu 92,8 milijuna KM da bi se aktivirao kreditni aranžman s kineskom „Exim bankom“, a kineski partneri već su zakupili poslovne prostore za radnike i operativu. Vlada Republike Srpske dala je jamstvo za 85 posto vrijednosti ugovora, a ERS 15 posto, plus obvezno osiguranje tog kredita, koje iznosi oko pet posto njegove vrijednosti, i ostale naknade.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković istaknuo je na svečanosti potpisivanja ugovora i početka radova kako su kineski partneri „pokazali razumijevanje jer smo u ovoj garanciji izuzeli sve objekte od javnog interesa. Inače, kada se daje garancija, ona se daje u biti na svu imovinu koju posjeduje RS. U ovoj garanciji izuzeta je imovina od javnog interesa, pa bolnice, škole, vrtići, ceste, autoceste i slično nisu sastavni dio ove garancije.“

Hidroelektrana Dabar vrlo je zahtjevan projekt u sklopu kojega se voda s Nevesinjskog polja spušta u Dabarsko, uz neto pad od 365 metara. U završnoj je fazi izgradnja tunela dugog 12,5 kilometara. Čitav projekt HE Dabar sastoji se od akumulacije Nevesinje zapremine 61,80 milijuna metara kubnih vode te brane Pošćenje, derivacijskog tunela s ulaznom građevinom, vodostana, cjevovoda pod tlakom, strojarske zgrade, kanala kroz Dabarsko polje dužine 6.360 metara te nasipa Grebak i Vranjača, koji imaju funkciju vodoodrživosti akumulacije.

HE Dabar najvažnija je hidroelektrana u sustavu „Gornji horizonti“, a predviđena je izgradnja još dviju: HE Bileća i HE Nevesinje.

Još u siječnju 2022. Stanislav Soldo upozorio je u Slobodnoj Dalmaciji: „Dolina Neretve, nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom, uskoro bi mogla postati beživotna slana pustinja. Naime, zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina, a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura. Zaslanjenju doline Neretve nedvojbeno pridonose i ’Gornji horizonti’, koji smanjuju dotok slatke vode od Metkovića do Ušća, a dogovori vlasti Republike Srpske i Kineza oko izgradnje hidroelektrane Dabar korak su k crnom scenariju za neretvansku dolinu.“

U tom istom tekstu, koji je išao u korak s prosvjedima u donjoneratvanskom kraju, ističe se da se ekolozi i ljubitelji prirode s obiju strana granice slažu kako će HE „ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima“. Taj projekt ugrožava i malostonske školjkare: zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev narušava se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula. #Bez dovoljno pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije, jer zbog niskog vodostaja Neretve, poglavito u ljetnim mjesecima, presušuju brojna krška vrela i izvori koji su povezani sa izvorom u Prudu, s kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet“, upozoreno je u članku.

Tog mjeseca i u Dubrovačkom vjesniku upozoreno je na taj problem. „Karstolog [stručnjak za kraška područja] upozorava: ’Svako preuzimanje uloge vrhovnog popravljača ekoloških sustava je krajnje neozbiljno i opasno’“, upozoreno je u tom članku, u kojem je upozoreno na širu problematiku upravljanja vodama u sljevu i u porječju odnosno na širem prostoru Neretve, gdje prevladava kras, specifičan sastav tla u kojemu se i vode „ponašaju“ drukčije nego inače u interakciji s tlom i čitavim ekosustavom. Izneseni su podatci o milijunima kubika vode koje donji tok rijeke Neretve godišnje već gubi iz drugih razloga i uzroka te koje može dodatno izgubiti s novim projektom u istočnoj Hercegovini.

Koliko se može vidjeti letimičnim uvidom, sada su u medijsko-političkom prostoru bivše HR Herceg-Bosne i Republike Hrvatske u službenim izavama i u glavnim medijima izostale i vijesti i komentari i političke reakcije. Ta tema najvjerojatnije nije bila na dnevnom redu ni na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vlade BiH, na kojoj je kao glavni bilateralni problem postavljeno odlaganje niskoradioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, blizu granice s BiH.

Hrvatsko nebo