Odluka Parlamenta Republike Srpske dovela Bosnu i Hercegovinu u političku i sigurnosnu krizu

Parlament Republike Srpske (RS) u utorak je prihvatio zakon kojim je zabranio provedbu odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta, što je odmah ocijenjeno kao udar na ustavni poredak države. Pljušte reakcije sa svih strana. Prvi komentari govore o krizi vladajuće koalicije na saveznoj razini i sigurnosnoj krizi. Američko veleposlanstvo priopćilo je da je posrijedi „bezobzirni napad na Daytonski sporazum“ te da će SAD odlučno braniti teritorijalni integritet i suverenitet BiH te zarijetilo da će posljedice snositi svi koji „ruše Dayton“.

Zakon, čije je donošenje inicirao predsjednik RS Milorad Dodik, prihvaćen je glasovima zastupnika iz vladajuće većine pod vodstvom njegova Saveza nezavisnih demokrata (SND). Zastupnici oporbe bojkotirali su glasovanje, a u raspravi koja je glasovanju prethodila upozorili su kako je riječ o još jednoj predstavi za javnost te da zakon ne će imati nikakav pravni učinak jer će ga sigurno srušiti isti taj Ustavni sud BiH čije se odluke htjelo proglasiti nevažećima na području Republike Srpske.

I Dodik je došao na sjednicu parlamenta u nastojanju da i srpsku oporbu navede da podrži zakon, no u tomu nije uspio. žestoko je napao Ustavni sud i vrijeđao njegove sudce, tvrdeći da donose odluke protivne ustavu i štetne za RS.

Po državnom ustavu donošenje zakona može se ocijeni kao protuustavan čin, zato što su odluke Ustavnog suda BiH definirane u Ustavu BiH kao neosporive i obvezujuće, a za njihovo neprovođenje predviđena je kazna do pet godina zatvora. Ustav BiH sastavni je dio Daytonskog sporazuma, pa se postupak vlasti u RS smatra izravnim kršenjem tog međunarodnog akta, koji je pravni temelje današnje države BiH i njezine pravne i političke arhitekture, u koju je ugrađena i prisutnost međunarodnih predstavnika i mirovnih snaga kao jamaca njegove provedbe.

U RS-u pak planiraju posebnim zakonom zaštititi od kaznenog progona one koji ne budu provodili odluke Ustavnog suda. Dužnosnicima iz tog entiteta u tijelima vlasti BiH naloženo je da ne sudjeluju u donošenju bilo kojeg reformskog zakona dok se ti uvjeti ne ispune, čime se „stavlja na led“ sadašnja koalicija građanskih stranaka s HDZ-om i SND-om.

Vladajuća većina prihvatila je i zaključke u kojima se traži hitno donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH te ukidanje Ureda visokog predstavnika. Ni Dodik ni članica tročlanog Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović ne priznaju Christiana Schmidta kao legalnog visokog predstavnika UN-a, zato što njegov mandat nije potvrdilo Vijeće sigurnosti.

Iz Naše stranke (NS), koja je dio vladajućeg bloka na državnoj i na razini Federacije BiH, poručili su koalicijskom partneru iz RS-a da od tog ultimatuma ne će biti ništa. „Ovo je pokušaj suspenzije Ustava BiH na jednom dijelu njezina teritorija. Samim time to je udar na ustavnopravni poredak naše zemlje i kao takav zaslužuje ne samo osude, već i sankcije“, stoji u očitovanju Naše stranke.

„Ovo je službeno početak secesije entiteta RS i početak destrukcije ustavnog poretka BiH“, izjavio je predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić.

Iz američkog veleposlanstva dali su izjavu u kojoj su ocijenili kako je zakon prihvaćen u Parlamentu RS-a „bezobzirni napad na Daytonski sporazum“. Naveli su da će SAD odlučno braniti teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a da će posljedice snositi oni koji „ruše Dayton“.

Odmah nakon toga u zajedničkom reagiranju SDP BiH, Naša stranka (NS) i „Narod i pravda“ (NiP) rekli su kako je prihvaćanje zakona o zabrani provedbe presuda Ustavnog suda grubo kršenje ustava BiH, Daytonskog sporazuma i otvoreni udar na ustavno-pravni poredak BiH. „Iz postupanja prema Ustavnom sudu BiH jasno je da Milorad Dodik i vlasti u RS krše temeljne odredbe Daytonskog sporazuma. Takav pristup pokazuje da se ustvari ne poštuje nikakav princip izuzev golog pravnog i političkog nasilja“, stoji u njihovu reagiranju.

Tri većinske stranke u koaliciji smatraju kako je spomenutim činom izravno ugrožen mir u BiH te su pozvale visokog predstavnika Schmidta da djeluje i spriječi posljedice takva ponašanja. Od Tužiteljstva BiH zatražili su da bez odgode reagira na očiti pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka države, tim prije što je i neprovođenje odluka Ustavnog suda kazneno djelo.

„Na pravno nasilje nije moguće odgovoriti bilo kakvim kompromisom ili popuštanjem i nesumnjivo ćemo iskoristiti sva pravna i politička sredstva da ovakve rušilačke pohode zaustavimo“, stoji u priopćenju „trojke“. Dodiku su poručili da u ovim okolnostima u Parlamentu BiH sigurno ne će biti rasprave o novom zakonu o Ustavnom sudu, što on ultimativno zahtijeva.

Hrvatsko nebo