Hrvatski dom u Subotici bit će mjesto okupljanja i suradnje hrvatske zajednice u Srbiji

Vrijeme:8 min, 9 sec

 

Na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova, a u prigodi svečanog otvorenja Hrvatskog doma – Matice u Subotici, predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u posjetu Srbiji. Posjet je započeo u Srijemskoj Mitrovici, gdje je posjetio Katedralu sv. Dimitrija i susreo se sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom. Tijekom boravka u Subotici sastao se i s predsjednicom Vlade Republike Srbije Anom Brnabić.

Premijer s hrvatskom zajednicom u Srijemskoj Mitrovici

Posjet Srbiji premijer Plenković je započeo u Srijemskoj Mitrovici, gdje je posjetio Katedralu sv. Dimitrija i susreo se sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom.

“Drago mi je susresti se s hrvatskom zajednicom u Srijemskoj Mitrovici, srijemskim biskupom koadjutorom mons. Svalinom i predstavnicima župe sv. Dimitrija. Hvala vam što skrbite o očuvanju hrvatskog identiteta i kulture”, poručio je premijer na Twitteru, dodavši da hrvatska Vlada pruža snažnu podršku Hrvatima u Srbiji.

Biskup Svalina je posjet premijera Plenkovića Srijemskoj Mitrovici ocijenio povijesnim događajem. “Na to smo kao predstavnici hrvatske zajednice ponosni i zahvalni. Upoznali smo premijera s određenim dobrobitima, ali i s određenim poteškoćama kojih nije mali broj”, kazao je Svalina, izrazivši nadu da će i ovaj posjet pridonijeti rješavanju nekih pitanja koja su, kako je rekao, prepoznatljiva i vidljiva u Srijemskoj biskupiji.

Otvoren Hrvatski dom – Matica u Subotici

Predsjednik Vlade Plenković je u Hrvatskom domu Matica u Subotici održao radni sastanak s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovom i predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji. “U snažnom partnerstvu realiziramo brojne projekte koji pridonose boljem položaju Hrvata u Srbiji”, objavio je Plenković na Twitteru.

Premijer se potom sastao i s predsjednicom Vlade Republike Srbije Anom Brnabić, s kojom je otvorio i Hrvatski dom u Subotici, koji će biti sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, Novinsko izdavačke ustanove “Hrvatska riječ” i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ovaj projekt je u potpunosti financirala hrvatska Vlada s 1,9 milijuna eura.

Manjine predvodnice suradnje 

U svom govoru na otvaranju Hrvatskog doma, predsjednik Vlade istaknuo je važnost toga što su obje vlade prepoznale značaj suradnje između hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj, dodavši da je ta suradnja donijela svježinu pokušajima unaprjeđenja odnosa dviju zemalja. “Dvije manjine daju poticaj da suradnja na razini država bude bolja nego što je bila”, rekao je Plenković.

Premijer je zahvalio čelniku DSHV-a Tomislavu Žigmanovu, koji je pridonio vidljivosti Hrvata u Srbiji. Poručio je da je njegovo imenovanje ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Srbije važan korak u bilateralnim odnosima dviju zemalja, kao i djelovanje Anje Šimprage, potpredsjednice Vlade iz redova srpske manjine. „Mislim da su takvi politički odvažni potezi ključni i za bolji položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, kao i svih drugih manjina“, naglasio je Plenković.

Položaj hrvatske manjine u Srbiji od posebnog interesa za hrvatsku Vladu

U izjavi medijima, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković naglasio je da je Vladi Republike Hrvatske, njezinim resorima te Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske jedna od temeljnih ustavnih zadaća  podržavati Hrvate koji žive izvan domovine.

“Naša briga za hrvatske manjine u nama susjednim zemljama je stalna, kontinuirana i ona se provodi kroz aktivnosti niza resora i politika Vlade”, kazao je Plenković.

Rekao je da Vlada želi ojačati položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda, ali i svih drugih Hrvata koji žive diljem Europe i drugih kontinenata. Premijer je istaknuo da je položaj hrvatske manjine u Srbiji od posebnog interesa za hrvatsku Vladu i državu.

Kazao je da su odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni rezidualnim pitanjima iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku, dodavši da rane iz recentne prošlosti na određeni način omeđuju dinamiku i brzinu odnosa dviju zemalja.

Premijer je kazao da njegov prvi posjet Srbiji, Vojvodini i Subotici, uz otvaranje Hrvatskog doma, predstavlja više simboličkih poruka.

Izdvojio je snažnu podršku Jasni Vojnić i njezinim suradnicima, koji su, kakao je rekao, u fascinantno kratkom roku od dvije godine pokrenuli i dovršili projekt Hrvatskoga doma u Subotici, koji će biti mjesto okupljanja, suradnje i pokretanja brojnih konkretnih projekata.

Premijer je istaknuo i današnju nazočnost velikog broja važnih političkih i društvenih aktera iz Hrvatske, što pokazuje koliko je razgranata suradnja Hrvatskog nacionalnog vijeća s Vladom, županijama, gradovima i  obrazovnim institucijama. Najavio je nastavak široke, snažne i kontinuirane potpore i u budućnosti.

Unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Srbije

Izdvojio je i unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Srbije, kazavši da je s premijerkom Anom Brnabić razgovarao o svim temama koje opterećuju odnose dviju zemalja niz godina, od pitanja granice, procesuiranja ratnih zločina, informacija o nestalima u Domovinskom ratu, do pitanja ratnih šteta i povratka kulturnih dobara.

Nakon što je Hrvatska imenovala koordinatora, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Franu Matušića, Plenković je rekao da je dogovoreno da u sljedećem razdoblju i Srbija imenuje svog koordinatora te će oni nastaviti raditi na svim ovim pitanjima kako bi se pripremila rješenja za više političke razine.

Dvoje premijera razgovaralo je i o unaprjeđenju gospodarske razmjene. “Danas smo na 2,7 milijardi eura razmjene između Hrvatske i Srbije. Smatramo da razmjena može i treba biti veća s obzirom na veličinu naših zemalja i snagu naših gospodarstava”, poručio je Plenković. Istaknuo je i nastavak suradnje u području prometa i infrastrukture.

Razgovarali su i o europskom kontekstu te stabilnosti jugoistoka Europe, situaciji na Kosovu, stabilnosti regije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i europskom putu Srbije.

“Hrvatska, koja obilježava prvih deset godina članstva u Uniji, svojim iskustvom, položajem i utjecajem na razini Europske unije može biti važan akter kako bi se ubrzali reformski procesi u Srbiji i uopće dinamizirao proces proširenja”, naglasio je premijer.

Zahvalio je predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, koji međusobnom dinamikom odnosa i strukturiranim memorandum koji je potpisan, daju važan impuls daljnjem ubrzanju na političkoj razini dviju država.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je kazao da je proteklih godina dinamika odnosa između Hrvatske i Srbije varirala, podsjetivši da se prije nekoliko mjeseci susreo s predsjednicom srbijanske Vlade Anom Brnabić u Zagrebu, gdje je došla na poziv Srpskog narodnog vijeća. Također se susreo i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, a sudjelovali su i na sastanku na vrhu Europske političke zajednice u Kišnjevu, u Moldovi.

“Smatramo da se polako stvara ozračje da neka konkretna pitanja, koja nas dugo godina opterećuju, krenemo rješavati, a isto tako da unaprijedimo ova pitanja koja su relativno jednostavna, a mogu pridonijeti kvalitetnijim odnosima dviju zemalja za dobrobit gospodarstva i svih naših građana”, rekao je Plenković.

Naglasio je da je potrebno puno dana, sati, stručnjaka, resora i dobre volje da se naprave koraci naprijed u odnosima Hrvatske i Srbije. “Međutim, ovakvi trenutci kao što je izgradnja Hrvatskog doma u Subotici, što je velebni događaj za Hrvate u Srbiji, je zasigurno dio mozaika unaprjeđena odnosa”, poručio je.

Kontinuirano tražimo podatke o nestalima, to je trajna zadaća hrvatske Vlade

Upitan o izjavi premijerke Brnabić da ne postoji niti jedan zahtjev s hrvatske strane vezan za nestale na koji Srbija nije odgovorila, premijer je podsjetio da postoji 1807 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima iz vremena Domovinskog rata.

“Dio njih su Hrvati, dio njih su Srbi, to isto treba kazati. Mi, nažalost, nemamo podatke o mnogima jer da ih imamo, onda bi ih vjerojatno sve negdje pronašli, kao što se to događa u nizu identifikacija u našem mandatu”, rekao je Plenković.

Dodao je da su on i potpredsjednik Vlade Medved često u kontaktu s obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

“Ta trajna zadaća ostaje na dnevnom redu hrvatske Vlade i bit će dok ne dobijemo podatke i o zadnjem poginulom. Mi kontinuirano te podatke tražimo. Jasno je da cjelina tih podataka nikada nije u potpunosti prezentirana Hrvatskoj”, kazao je Plenković.

Rekao je da ne može komentirati nešto što nije čuo te koliko je shvatio premijerka Brnabić nije niti namjeravala davati izjave.

“Mi u svakom slučaju kao država nemamo sve podatke. Da ih imamo, sve bi identificirali”, poručio je premijer.

Zaoštravanje retorike sa Srbijom nikad nije dolazilo iz moje Vlade; Dostojanstveno ćemo obilježiti Oluju

Na pitanje o zaoštravanju retorike s obje strane u vrijeme obilježavanja vojno-redarstvene operacije Oluja, Plenković je rekao da ona, kao i operacija Bljesak, na hrvatskoj političkoj sceni ne izazivaju nikakve kontroverze te se radi o oslobodilačkim operacijama i ključnim bitkama Domovinskog rata, nakon kojih je uslijedila Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.

“Kad je riječ o Vladi Republike Hrvatske, osobito u ovih sedam godina koliko sam premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije gdje je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane. To je vrlo važno za javnost u Srbiji da razumijemo”, poručio je Plenković, dodavši da Vlada ne utječe na to što će pisati hrvatski mediji o nekoj temi niti potiče atmosferu koja bi trebala pogoršati ozračje između dvije zemlje.

“Predstavnici srpske manjine bili su s nama i u Vukovaru i u Kninu, dio su naše Vlade već punih sedam godina, funkcioniramo skladno”, kazao je Plenković, istaknuvši snažnu, kontinuiranu i strukturiranu podršku predstavnicima manjina u Hrvatskoj.

Naglasio je da će, kao i svih dosadašnjih godina, dostojanstveno obilježiti Oluju.

Upitan o pokretanju građanske inicijative o bratimljenju Splita i Novog Sada, Plenković je rekao da nije čuo za to, ali da te odluke donose jedinice lokalne samouprave.

Premijer na svečanoj akademiji u povodu proslave obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića

Premijer Plenković je posjet Subotici završio sudjelovanjem na Svečanoj akademiji u povodu proslave obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića – praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji.

Uz predsjednika Vlade u Srbiju su bili potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić.

 

vlada.gov.hr / Hrvatsko nebo

Odgovori