Stigle nove turobne prognoze za Njemačku, podaci su uznemirujući i za hrvatski turizam…

Prema prognozama Ifo instituta, Njemačku čeka teža recesija od prvotno prognozirane. “Njemačka ekonomija vrlo sporo krči put iz recesije”, poručio je šef ekonomskih prognoza Ifo instituta Timo Wollmershäuser. Prema novoj projekciji Instituta, njemački će BDP ove godine pasti za 0,4 posto, a prethodna je prognozirala minimalni pad gospodarstva od 0,1 posto.

“Kad usporedimo Njemačku s našim glavnim trgovinskim partnerima, ispada da i oni ne očekuju rast ove godine”, izjavio je Wollmershäuser, koji smatra da njemački pad ipak neće ugroziti umjereni gospodarski rast eurozone od 0,6 posto. Pritom je važno istaknuti da je Ifo i za sljedeću godinu najavio slab rast (praktički na razini stagnacije) od 1,5 posto, što je svojevrsno priznanje sve češćih teza da se Njemačka pretvorila u jednog od europskih ekonomskih strukturnih bolesnika.

Nijemce neće previše utješiti što se ove godine očekuje usporavanje inflacije sa 6,9 posto u 2022. na i dalje vrlo visokih 5,8 posto u ovoj godini te 2,1 posto u 2024. Inflacija će, tvrde u Ifo institutu, uzrokovati pad osobne potrošnje od 1,7 posto ove godine te neće rasti sve do sljedeće godine, kada očekuju blagi rast od 2,2 posto. Kad je riječ o nezaposlenosti, ona bi ove godine trebala stagnirati na 5,3 posto, ali se u godini koja dolazi očekuje njezin rast na 5,4 posto.

Jutarnji.hr već je objavio ekstenzivnu analizu uzroka strukturnih problema Njemačke koji se sve jasnije uočavaju u posljednje dvije, tri godine. Podsjećamo na neke od već objavljenih teza, s naglaskom na to da se njemačko tržište rada prvi put počinje suočavati sa strateškim problemom nedostatka radne snage:

“(…) sada se otvara pitanje postaje li snažna Njemačka europski strukturni problem, ali ne kao nekad PIGS (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska) zbog neodgovorne fiskalne politike i previsoke razine zaduženosti, nego zbog raspada modela koji je održavao njemački ekonomski rast, a za to su djelomice zaslužni njemački političari. Lansiranje zelenih politika koje donose probleme gigantima njemačke industrije, pandemija, promjena vlasti i načina upravljanja državom, zastoji u lancima opskrbe, invazija Rusije na Ukrajinu praćena globalnim geopolitičkim sukobom, inflacija, pad samopouzdanja potrošača uz pad kupovne moći siromašnijih i srednjeg sloja, topljenje realne vrijednosti enormnih depozita njemačkih kućanstava, rast troškova zaduživanja, drhtavica na tržištu nekretnina, iznenadni rast nejednakosti… u urednoj su i uspješnoj Njemačkoj stvorili ekonomski metež na koji donositelji odluka prvi put nakon više desetljeća nemaju odgovor.”

“Naznake produbljivanja problema vide se, što se, kaže iz aviona. Njemačka je sada već davne 2007. postavila nacionalni rekord sa 6,2 milijuna proizvedenih automobila, što je lani svedeno na 3,7 milijuna. Ta moćna izvozna industrija sada je suočena enormnim pritiskom prilagodbi radikalnim ‘euro 7‘ normama, koje su kontradiktorne jer tjeraju autoindustriju na investiranje u nova rješenja za motore s unutrašnjim izgaranjem iako očekuju zabranu benzinaca i dizelaša već 2035. godine. Sindikati autoindustrije su užasnuti, spremni su rušiti e-budućnost jer moraju čuvati radna mjesta. Energetski izazovi za Njemačku najveći su Europi jer su im i potrebe ekstremno velike.”

“Njemački državni institut predvidio je da će ogromna armija od 47 milijuna radnika prestati rasti. To se upravo događa. Njemačka završava dugi ekonomski superciklus koji je izdigao državu temeljito razorenu u Drugom svjetskom ratu u moćnu industrijsku mašinu i jednu od najbogatijih nacija svijeta. Za tako spektakularan rezultat superciklusa velike zasluge treba pripisati prirodnom prirastu stanovništva, kao i brojnim gastarbajterima. I iz njemačke razvojne banke, KfW-a, sada poručuju da su ti dani završeni. Umjerene projekcije pokazuju da će se u sljedećem desetljeću broj radnika smanjiti za 3 milijuna ili 7 posto. Samo da ostanu na istom, Njemačka će ubuduće morati uvoziti 400.000 stranih radnika…

Njemačke generacije baby boomera, rođenih pretežno nakon Drugog svjetskog rata, ubrzano odlaze u mirovinu. To je sila koja se ne može zaustaviti jer je ukupni broj radnika u Njemačkoj dosegnuo vrhunac još krajem prošlog stoljeća. Umirovljenja baby boomera – predanih i stručnih radnika – neće se nadoknaditi rijekama mladih iz drugih dijelova svijeta…

Nijemci čak više ne mogu ponuditi izdašne i vrlo atraktivne programe strukovnih škola i dodatnih edukacija. Imaju 100.000 manje kandidata nego što nude mjesta.”

Jedina nova informacija koja se pojavila, a ukazuje na smanjivanje njemačkih problema sa stranim radnicima, jest to što je lani Njemačka doživjela značajan demografski skok zahvaljujući izbjeglicama iz Ukrajine, nešto slično kao za vrijeme rata u bivšoj SFRJ devedesetih te tijekom izbjegličkog vala s Bliskog istoka 2015. godine.