Putin najavio raspoređivanje nove generacije interkontinentalnih balističkih raketa „Sotona 2“
Vrijeme:2 min, 35 sec
Nova generacija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa „Sarmat“, koje mogu nositi po 10 ili više nuklearnih bojevih glava, uskoro će biti raspoređena i biti stavljena u pripravnost za borbeno djelovanje, rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin obraćujući se novim diplomcima vojnih akademija. Istaknuo je važnost ruske „trijade“ nuklearnih snaga: raketa s nuklearnim ili konvencionalnim glavama koje se mogu lansirati s kopna, mora ili iz zraka, izvijestili su mediji.
Uključivanje u arsenal nove generacije balističkih raketa, koje su na Zapadu nazvane „Sotona 2“, već je bilo odgođeno zbog tehničkih problema s njima. Jučerašnju izjavu Putin je dao svega nekoliko dana nakon što je ustvrdio da Ukrajina „nema šanse“ u svojoj tekućoj protuofenzivi te da Moskva nema ni potrebu posegnuti za nuklearnim oružjem. Pritom je zacijelo mislio na taktičko nuklearno oružje kratkog dometa, do 500 kilometara, koje može imati snagu mjerenu u kilotonama manju, ali i nekoliko puta veću od atomskih bombi bačenih g. 1945. na Hirošimu i Nagasaki.
Balističke rakete „Sarmat“ izrađene su za velike udaljenosti; njima se može gađati bilo koja točka na kugli zemaljskoj. Posebnost je tih raketa u tomu što se ta raketa diže visoko u Zemljinu orbitu, a zatim se „strmoglavljuje” prema cilju velikom brzinom (i više nego deseterostruko većom od brzine zvuka), što pritom ima i određene manevarske sposobnosti te što se prije udara u cilj na visini od više kilometara desetak ili više bojevih glava rasprše kako bi svaka pala na određeno uže područje. Time se proizvodi učinak „tuša“ odnosno „tepiha“: jedna takva raketa s desetak nukelarnih glava, tako se procjenjuje, može u cijelosti razoriti velike aglomeracije kao što su čitava uža i šira područja recimo Londona ili New Yorka.
Ruska strana tvrdi da tu raketu ne može zaustaviti odnosno uništiti nijedan proturaketni štit odnosno sustav protuzračne obrane. No obaranje više raketa kratkog dometa “Kindžal” (“Bodež”) nad Ukrajinom, koji su padali u smjeru svojih ciljeva sličnom, iznimno velikom brzinom, relativizralo je tvrdnje o neoborivosti ruskih hipersoničnih rakata.
Već je oko polovine postrojbi i formacija Raketnih strateških snaga opremljeno najnovijim sustavima YARS, a trupe se sada opremaju poboljšanim suvremenim raketnim sustavima s hipersoničnom bojevom glavom Avangard.
Putin je rekao i to da će Rusija sve više ulagati u masovnu proizvodnju dronova te njima u veliku broju opskrbljivati svoje snage.
Dronovi odnosno bespilotne, daljinski navođene rakete te dronovi-kamikaze različitih veličina, dometa i raspoloživog oružja pokazale su se vrlo korisnima u trima posljednjim ratovima: u građanskom ratu u Siriji, Gorskom Karabahu i sada u Ukrajini. Osim toga, te su rakete mnogo jeftinije od borbenih zrakoplova, mogu letjeti nisko i imaju velike manevarske sposobnosti, a za njih nije potrebno obučavati ni imati pilote, koji često poginu ili budu zarobljeni pri obaranju klasičnih letjelica s ljudskom posadom. U dosadašnjem nedostatku vlastitih, Rusija je uvezla i u ratu protiv Ukrajine upotrijebila za napade na zemaljske ciljeve na stotine, a možda i koju tisuću iranskih jačih i slabijih bespilotnih letjelica. I Ukrajina je pomoću dronova zadale brojne udarce neprijateljskim ciljevima. Dronovi služe i za radarsko i elektroničko navođenje te za izviđanje odnosno špijuniranje neprijateljskih položaja, naoružanja i logistike.
Hrvatsko nebo
