Henry Kissinger: Sada rat u Ukrajini treba privoditi kraju

Sada je zadaća privoditi rat u Ukrajini kraju, bez stvaranja podloge za iduću rundu sukobljavanja – istaknuo je Henry Kissinger, u opširnu razgovoru za britanski tjednik The Economist. Razgovor je vođen krajem travnja. Kissinger je proslavljeni bivši američki ministar vanjskih poslova, kreator zatopljenja odnosa SAD-a s Kinom s početka 1970-ih. Odnosi SAD-a s Kinom neusporedivo su važniji od rata u Ukrajini; ne urede li se oni sporazumno, Kissinger smatra da će američko-kineska političko-vojna konfrontacija u kombinaciji s razvojem umjetne inteligencije postati krajnje opasna za budućnost čovječanstva u sljedećih pet do deset godina.

Rusija bi morala odstupiti što je više moguće teritorija koji je osvojila ne samo od prošle godine, nego i onoga otetoga Ukrajini 2014.; u realnosti, pri prekidu vatre u bilo kojem obliku Rusija će vjerojatno zadržati u najmanju ruku Sevastopolj – najveći grad na Krimu i glavnu rusku pomorsku bazu na Crnom moru. No takvo rješenje, u kojem Rusija gubi jedne ratne dobitke, ali ipak zadržava druge, moglo bi ostaviti nezadovoljnima i Rusiju i Ukrajinu.

Kissinger ne smatra rat u Ukrajini presudnim za budućnost čovječanstva. On ističe na važnost Kine i američko-kineskih odnosa te s time u svezi sve veću i potencijalno opasniju ulogu umjetne inteligencije (AI) u eventualnom ratu velesila. Ukrajina je dobar primjer po kojemu i SAD mora priznat Kini njezine legitimne interese. Kineska mirovna inicijativa za Ukrajinu može doduše zamrsiti diplomatske odnose, ali može u pozitivnom smislu i biti prigoda za izgradnju međusobnog povjerenja između supersila.

Odnosi SAD-a s Kinom neusporedivo su važniji od rata u Ukrajini; ne urede li se oni sporazumno, Kissinger smatra da će američko-kineska političko-vojna konfrontacija u kombinaciji s razvojem umjetne inteligencije postati krajnje opasna za budućnost čovječanstva u sljedećih pet do deset godina.

Invazija na Ukrajinu bila je „svakako katastrofalna grješka u Putinovu rasuđivanju“, ocijenio je Kissinger, dodajući da ni Zapad nije bez krivnje. „Smatrao sam da je odluka da se… ostavi otvoreno članstvo Ukrajine u NATO-u bila vrlo pogrešna“, kaže on, misleći na odluku samita tog saveza donesenu na samitu u Bukureštu g. 2008. Bila je to destabilizirajuća odluka; obećanje članstva i zaštite od NATO-a bez plana da se članstvo i ostvari ostavilo je Ukrajinu slabo branjenom, a pritom je bilo sigurno da će takva odluka razbjesniti ne samo Putina, već i mnoge njegove sunarodnjake. No sada rat treba privoditi kraju, bez stvaranja podloge za iduću rundu sukobljavanja. Europljani bi se trebali prestati protiviti učlanjenju Ukrajine u NATO. Na Zapadu je da učini dva vizionarska koraka. Prvi je da Ukrajina uđe u NATO, što bi poslužilo obuzdavanju Rusije i obrani Europe, koja bi trebala osmisliti svoje približavanje Rusiji, kao način stvaranja stabilne istočne granice.

Iako bi neke zapadne zemlje najradije odbile učiniti jedan ili drugi od ta dva koraka, dođe li do uključivanja Kine, protivnice NATO-a, na strani Rusije, situacija bi postala još teža. Kina ima najveći interes da Rusija iz rata u Ukrajini izađe čitava. Predsjednik Xi obznanio je „partnerstvo bez ograničenja“ s Putinom. Ruski vojni poraz u ratu s Ukrajinom i politički slom u Kremlju značio bi veliku glavobolju za Kinu, zato što bi se stvorio vakuum moći u Središnjoj Aziji.

Cjelovitiji prikaz na hrvatskomu dostupan je ovdje.

Prikaz dugog razgovora na engleskomu dostupan je (uz pretplatu) ovdje, a tu je i poveznica na transkript razgovora.

Povezano:

Zdravko Gavran: Dublji smisao naoko besmislene i brutalne agresije na Ukrajinu

Hrvatsko nebo