IZ STRANIH MEDIJA/Die Welt: EU planira prvi put sankcionirati tvrtke izvan njezina ozemlja
Vrijeme:3 min, 54 sec
Europska komisija, prvi put u povijesti EU-a planira sankcionirati tvrtke izvan Europe. Radi se o nizu zemalja koje podržavaju ruski rat protiv Ukrajine. U slučaju Turske i Kine tzv. sekundarne sankcije posebno su delikatne, piše Stefan Beutelsbacher u njemačkom dnevniku Die Welt od 10. svibnja.
Granica, koja trenutačno zabrinjava dužnosnike Europske komisije, duga je više od 7600 kilometara. Prolazi između Kazahstana i Rusije, kroz stepe, pustinje i planine. A ona je, po Bruxellesu, prolaz za robu dvojne namjene [za civilne, ali ujedno moguće i za vojne potrebe] koju bi Putinu trebalo uskratiti: dronove, računalne čipove, dijelove zrakoplova, metale, kemikalije.
Bruxelles želi osigurati da takva roba više ne dolazi u Rusiju – i za to je spreman prekršiti tabu. Komisija prvi put predlaže kažnjavanje tvrtki izvan Europe koje pomažu Putinu da izbjegne sankcije. „Mogla bi se uvesti zabrana trgovanja s dotičnom tvrtkom“, rekla je Ursula von der Leyen u utorak tijekom posjeta Kijevu. Bilo bi to novi moment u povijesti EU-a. Do sada je međunarodna zajednica zabranila uvoz ruskih proizvoda, poput ugljena, nafte i votke, zaplijenila jahte oligarha i zaledila pričuve središnje banke. Sada su u planu mjere koje bi se primjenjivale i izvan europskih granica. Stručnjaci ih nazivlju sekundarnim sankcijama ili izvanozemaljskim sankcijama. Osmišljene su kako bi se Putinovoj vojsci uskratile tvari i tehnologije potrebni za rat. „Jednu godinu EU je uvodio jednu sankciju za drugom“, kaže diplomat EU-a iz istočnoeuropske države članice za WELT, „ali sve su se te mjere često jednostavno zaobilazile. Uvedeno je mnogo sankcija Rusiji, ali problem je što se one ne poštuju. „Europa stoga napokon mora djelovati čvršće.“ Prijedlog Komisije je eksplozivan, korak prema samopouzdanijoj europskoj vanjskoj politici, ali možda i početak novih sukoba. Sekundarnim sankcijama bile bi pogođene mnoge zemlje: Kazahstan, važan Putinov trgovinski partner, susjedni Uzbekistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Kina. Sve se te zemlje sumnjiči da opskrbljuju Rusiju robom s dvojnom namjenom i tako financijski profitiraju od Putinova rata.
„Vrijeme je da zatvorimo rupe u zakonu“
Na primjer, po vladinim podatcima, kazahstanske tvrtke prodale su Rusiji dvostruko više kotrljajućih ležajeva prošle godine nego prije rata. Kotrljajući ležajevi koriste se za automobile – ali i za tenkove. Slična je situacija u pogledu radijskih uređaja i poluvodiča. Možda će se ti čipovi u Kazahstanu ugrađivati u usisavače, ali isto postoji mogućnost da završe na ruskim krstarećim projektilima. „Ono što Komisija sada planira“, kaže Jörg Köpke iz mislionice Center for European Politics (CEP), „ima novu kvalitetu“. Čini se da EU želi poduzeti dosljednije mjere nego prije protiv svih onih koji zaobilaze sankcije. „To je dobro“, kaže Köpke. „Vrijeme je da zatvorimo rupe“.
Komisija planira nametnuti prve kazne tvrtkama iz Kine. EK planira zalediti imovinu u EU-u sedmerim kineskim kompanijama koje su isporučivale Rusiji proizvode dvojne namjene. O sankcijama mora jednoglasno odlučiti svih 27 zemalja EU. Njihovi veleposlanici ovaj će tjedan pregovarati u Bruxellesu i nitko ne očekuje žurni dogovor.
Ipak, Kina se već oglasila. Po ministarstvu vanjskih poslova u Pekingu, ako se sankcije uvedu, odnosi s Europom vjerojatno će se pogoršati. Tada će Narodna Republika poduzeti „odlučne mjere“ za zaštitu svojih interesa. I stoga se postavlja pitanje: Dokle je Bruxelles spreman ići? Ako članice EU-a prihvate sankcije protiv Kine, riskiraju li time trgovinski rat?
„Na Kinu ne će utjecati planovi Komisije“, kaže Köpke, stručnjak za CEP. Teško da će i Turska promijeniti svoje ponašanje, barem ne dok je Recep Tayyip Erdogan na vlasti. Predsjednik ima veliku moć. „Ako Bruxelles uvede sankcije turskim tvrtkama“, rekao je Köpke, „Erdogan bi zauzvrat mogao propustiti više izbjeglica u Europu“. Ta mogućnost mogla bi zastrašiti mnoge zemlje, uključujući Njemačku. Prijedlog Komisije podsjeća na nešto što SAD prakticira već neko vrijeme. Njegove sekundarne sankcije zabranjuju američkim i stranim tvrtkama sklapanje određenih poslova u državama kojima je Washington uveo embargo. Primjerice, nakon što je tadašnji predsjednik Donald Trump krajem 2018. ponovno uveo sankcije Iranu, njemačkim tvrtkama više nije bilo dopušteno isporučivati različite vrste roba u tu zemlju. Svatko tko zaobilazi američke sekundarne sankcije mora računati s bolnim kaznama: odbijanje izdavanja dozvola za izvoz u SAD, isključenje iz javnih natječaja, protjerivanje s tržišta kapitala. To doista djeluje zastrašujuće pa se nekoliko europskih banaka potpuno povuklo iz Irana, čak i u humanitarnim područjima koja su zapravo bila izuzeta od Trumpovih mjera. EU je u prošlosti oštro kritizirao američke sekundarne sankcije nazivajući ih nezakonitima, a sada i sam poduzima korak u tom smjeru. „Prijedlozi EU-a ipak ne idu tako daleko kao američke sekundarne sankcije“, kaže Köpke. „Prag za primjenu sankcija je viši, a broj tvrtki koje bi njima bile pogođene manji. Još smo daleko od prakse koju primjenjuje SAD“, kaže on.
Povezano:
Die Welt/Hrvatsko nebo
