Donosimo rezultate istraživanja/Trećina mladih strahuje od novoga rata

Vrijeme:2 min, 57 sec

 

Najveći strah od izbijanja novoga rata te prijetnji da bi njihova nacionalna zajednica mogla teško stradati je među bošnjačkom mladeži, pokazalo je istraživanje koje je provela Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Ovaj projekt dio je istraživanja Američkoga instituta koje je obuhvatilo 3000 mladih iz 18 općina i gradova diljem BiH te Distrikta Brčko. Rezultati istraživanja koje donosi Večernji list BiH korespondiraju s čestim porukama koje upućuju političari, društveni i javni djelatnici te predstavnici crkava i vjerskih zajednica te potvrđuju, nažalost, stereotipe o BiH kao zemlji koja još uvijek nosi teško breme rata i prošlosti, ali i pokazuju koliko mogu biti destruktivni neodgovorni istupi pojedinih visokih dužnosnika – od prebrojavanja do spominjanja naoružanja.

Alarmantni podaci

Najalarmantniji su odgovori na pitanje pod rednim brojem 19 o strahu od novoga rata, ugrožavanja njihova naroda i obitelji, gdje su pozitivni odgovori mnogo prisutniji među mladim Bošnjacima nego među njihovim vršnjacima Hrvatima i Srbima. Tvrdnju “bojim se da bi novi rat mogao izbiti u mojoj zemlji” u cijeloj BiH čak trećina mladih smatra opravdanom. Takav prosjek “popravlja” visok stupanj straha kod Bošnjaka, kojih je čak 37 posto opterećeno time. Dvanaest posto manje Hrvata, odnosno svaki četvrti, ima identičan odgovor, dok je to slučaj kod svakog petog mladog Srbina. Budući da je od posljednjeg rata proteklo više od 27 godina te da ga se, nasreću, većina anketiranih i ne sjeća, to stvara dodatan razlog za zabrinutost. Pri tome ne treba isključiti ni traume koje su preživjeli svi građani u ratu, kao i svi narodi, ali svejedno svakodnevno podgrijavanje straha, mržnje, ugroženosti, prožeto ranohuškačkim porukama, vjerojatno stoji najviše u ovakvim ocjenama mladih ljudi. A što ih, uz ostalo, onda automatski potiče na odlazak daleko od nestabilne zemlje u kojoj još uvijek prevladavaju teme tko je počeo rat, čiji je otac bio ratni zločinac, tko danas prijeti drugoj strani. Na sličnu seriju pitanja uslijedili su također slični odgovori. Ali se razlika između Bošnjaka, Srba i Hrvata dodatno povećala. Na tvrdnju “moja obitelj je u opasnosti zbog međunacionalnih napetosti” kod Bošnjaka je pozitivan odgovor dalo 31% ispitanih. Gotovo upola manje je Hrvata odnosno Srba koji dijele takvo mišljenje. Takvih je 17 posto, odnosno gotovo svaki šesti anketirani. Ipak nešto približenija stajališta imaju pripadnici svih triju naroda na konstataciju “fizički opstanak moga naroda je u opasnosti”. Svaki četvrti tako razmišlja. Pa ipak, 31 posto je Bošnjaka, 23 posto Hrvata te 19 posto Srba. Po važnosti pripadnosti, nakon obitelji i prijatelja, ispitanici su ocijenili da im je najvažnija pripadnost religijskoj skupini. Tako razmišlja 60 posto ispitanih. Ova identitetska povezanica posebno je važna za mlade Hrvate. Njih čak 64 posto tako razmišlja, a Bošnjaka i Srba pet posto manje.

Porast (ne)povjerenja

Hrvatima i Bošnjacima malo je manje važna pripadnost narodu od poveznice s Crkvom odnosno vjerskom zajednicom, dok je pak mladim Srbima važnije identiciranje sa svojim narodom. Naime, pripadnost nacionalnoj skupini važna je za 61 posto Srba, 55 posto Hrvata i 54 posto Bošnjaka. Istodobno, povezanost s identitetom države BiH važna je za 59 posto Bošnjaka, a značajno manje važna je Srbima (33%) odnosno Hrvatima (28%). Više od polovine Srba, 53 posto, kazalo je kako im je važna pripadnost entitetu u odnosu na Hrvate i Bošnjake, koji dijele Federaciju BiH i kod kojih tek svaki treći ispitani dijeli takvu emociju. Očekivani su također odgovori kako pripadnici različitih nacionalnih zajednica više vjeruju ljudima svoje nacionalnosti nego onima iz reda drugoga naroda. U odnosu na ranija istraživanja, povjerenje kod Bošnjaka i Srba prema drugima je poraslo, ali je značajno opalo kod Hrvata.

 

večernji.ba/  https://www.vecernji.ba//Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)