Zoran Krešić: Hoće li Christian Schmidt biti posljednji visoki predstavnik?
Vrijeme:3 min, 29 sec
Dio bošnjačkih političkih stranaka, aktivista i lobista gotovo svakodnevnim pokušajima diskreditiranja visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta nastoji pokrenuti njegovu smjenu, što se tražilo i na prosvjedima koje su isti akteri organizirali ispred OHR-a u Sarajevu ili što se pak neizravno nastojalo potaknuti tijekom “saslušanja” pred Europskim ili parlamentom Ujedinjenog Kraljevstva. Uglavnom se radi o grupaciji interesno povezanoj sa strankama SDA i Demokratska fronta, koje imaju duboke korijene u Bosni i Hercegovini te vrlo vješto manipuliraju dijasporom ove zemlje predstavljajući tu inicijativu kao bitku za opstanak države i Bošnjaka. No, takva taktika mogla bi se pokazati pogubnom, upozorava ugledni njemački novinar i publicist Michael Martens iz njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Na svome Twitter nalogu ovaj autor je naveo kako bi u slučaju odlaska ili smjene Schmidt bio vjerojatno posljednji visoki međunarodni predstavnik za BiH.
Pouzdan izvor
“Pouzdan izvor: Vrlo utjecajno zapadno veleposlanstvo u Sarajevu (ne, nije njemačko) kaže: Ako Schmidt bude izbačen ili odluči sam otići, on će biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Oni koji rade na njegovoj smjeni mogli bi zapravo postići nešto trajno – napisao je Martens. Pri tome je odbacio tvrdnje kako Schmidt razmišlja o ostavci u BiH.
– Iznenađen sam što vidim izvješća bosanskog tiska u kojima se tvrdi da Schmidt razmišlja o ostavci. To nije istina, koliko čujem – dodao je.
Aktualni visoki predstavnik dugogodišnji je njemački političar koji je na tome mjestu u srpnju 2021. godine naslijedio austrijskog diplomata Valentina Inzka, koji je bio u pravome smislu veteran na tome mjestu jer je proveo punih 12 godina u Sarajevu. Prije njega nepune dvije godine na poziciji visokog međunarodnog predstavnika bio je aktualni šef EEAS-a zadužen za pregovore Srbije i Kosova Miroslav Lajčák, bivši slovački šef diplomacije. Najkraći mandat ipak je imao još jedan Nijemac – Christian Schwarz-Schilling koji je u BiH proveo 18 mjeseci u razdoblju od siječnja 2006. do srpnja 2007.
Četverogodišnji mandat imao je jedan od najautoritativnijih međunarodnih dužnosnika Paddy Ashdown, a njegov prethodnik, još jedan Austrijanac, Wolfgang Petritsch bio je u BiH nepune tri godine. Dvije je godine visoki međunarodni predstavnik bio španjolski političar i diplomat Carlos Westendorp, a prvi Carl Bildt na toj dužnosti bio je od prosinca 1995. do lipnja 1997. godine.
Ured visokog međunarodnog predstavnika sastavni je dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Za njegovo zatvaranje Vijeće za provedbu mira 2008. kao uvjet je utvrdilo ispunjavanje pet ciljeva i dvaju uvjeta, kao i procjenu o stabilnosti zemlje. Upravo je to trenutačno aktualno pitanje – oko “raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti” te prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, oko čega još uvijek postoje prijepori. Provedena je Konačna odluka za Brčko, no ne i pitanje fiskalne održivosti koja se treba utvrditi Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UNO-a i osnivanje nacionalnog fiskalnog vijeća. Zaživljavanje vladavine prava kroz usvajanje Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu te usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa je ispunjeno. Od dvaju uvjeta ispunjeno je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a pozitivna procjena situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma je kriterij koji se jako rastezljivo može tumačiti. Imajući ovo na umu, teško je očekivati da će međunarodna zajednica ostaviti BiH bez nadzora, a što svako malo jasno poručuju predstavnici najvažnijih zemalja svijeta. Ponajprije SAD-a, EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su jako puno investirali u stabiliziranje Bosne i Hercegovine.
Schmidt i bonnske ovlasti
Važan dio toga mozaika je Ured visokog međunarodnog predstavnika, koji je istodobno godinama učinio političare u BiH dodatno neodgovornima za zbivanja u zemlji jer su uvijek imali alibi pozivajući se na viši autoritet u zemlji. Povratak tzv. bonnskih ovlasti kojima visoki predstavnik posljednjih dana sprječava vlasti Republike Srpske da jednostrano prisvoje državnu imovinu pokazatelj je kako se BiH nalazi u novoj krizi. A koju su prijašnjih godina poticali i prethodnici aktualnog visokog predstavnika, ispunjavajući drukčije agende od onih koje su im dodijeljene ulogom zaštitnika sadržaja mirovnog dijela Okvirnog sporazuma u BiH. Odluka koju je Schmidt donio 2. listopada, zbog čega je na meti političkih radikala, predstavlja upravo zaštitu daytonskog poretka dogovorenog u međunarodnom mirovnom sporazumu.
Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
