Što donosi deseti paket sankcija EU-a Ruskoj Federaciji i onima koji s njom posluju

Ovo je posljednji paket sankcije Rusiji, primjenjivat će se do kraja lipnja 2024., a tada će, kako se sada predviđa, nastupiti puni embargo  na ekonomske odnose s Rusijom. Sve u svemu, 58 posto EU uvoza iz Rusije prije početka rata sada je zabranjeno, u iznosu od 91 milijarde eura. Zabranjena je polovina isporuka EU-a Rusiji od onih iz 2021., što odgovara iznosu od 44 milijarde eura. Svim paketima sankcija želi se oslabiti Rusiju, kako bi bila prisiljena obustaviti agresiju na Ukrajinu ili biti u ratu poražena, a ujedno dati vremena europskim tvrtkama i poslovnim subjektima da se preorijentiraju na poslove s partnerima iz drugih država.

U petak je, nakon što je i Poljska dala svoj pristanak, Europska unija prihvatila prijedlog desetog paketa sankcija EU protiv Rusije. Poljska je dotad zahtijevala da se tijekom 14 mjeseci postupno smanjuje sve do nule, no tome se usprotivila Italija. Na kraju je dogovoreno da će se ograničenje količine koje je prethodno predložila Europska komisija primjenjivati do kraja lipnja 2024. te da će puni embargo stupiti na snagu tek nakon toga. To proizvođačima poput Pirellija daje više vremena za traženje alternativa, izvijestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung u člancima od 25. i 27. veljače.

Slično rješenje pronađeno je za asfalt i bitumen, koji su nusprodukti proizvodnje nafte. Europska komisija procijenila je vrijednost tih dodatnih uvoznih ograničenja na 1,3 milijarde eura – ali bi trebala stupiti na snagu od ljeta sljedeće godine. Gornje granice za uvoz koje su do tada bile na snazi nikome ne bi škodile jer nikada nisu bile prekoračene prethodnih godina. Neobrađeni dijamanti, koji se uglavnom uvoze i obrađuju kod trgovaca u Antwerpenu, ponovno nisu obuhvaćeni sankcijama. Za to je pitanje dogovoreno da se rješenje traži u formatu G-7 kako bi se spriječilo premještanje opskrbnih tokova. Sve u svemu, 58 posto EU uvoza iz Rusije prije početka rata sada je zabranjeno, u iznosu od 91 milijarde eura.

Zabranjen je i izvoz opreme koja se može koristiti u vojne svrhe, poput teških dizalica, radara, strojeva za obradu metala i turbo-mlaznica

U žarištu novog paketa, koji je stupio na snagu u subotu, su izvozna ograničenja, koja iznose 11,4 milijarde eura. To znači da je sada zabranjena polovica isporuka EU-a Rusiji od 2021., što odgovara iznosu od 44 milijarde eura. Ovaj put, pogođene su brojne elektroničke komponente potrebne za oružane sustave, kao i termovizijske kamere i rijetki metali. Zabranjen je i izvoz opreme koja se može koristiti za „dvojne namjene“, tj. u vojne svrhe, poput teških dizalica, radara, strojeva za obradu metala i turbo-mlaznica. Zabranjen je i izvoz zrakoplova, potrepština za rafinerije i drugoga, a još je više ograničena mogućnost poslovanja banaka u Rusiji i s Rusijom, čime se nanose novi teški financijski udarci. Desetkuje se ruski arsenal oružja i nanosi ozbiljna šteta gospodarstvu, komentirala je odluku predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Ona je prethodno najavila da će popisi za sankcije obuhvatiti svu robu korištenu na bojnom bolju koja dolazi iz Europe.

Kao i u svakom prethodnom paketu sankcija, ponovno su uvedene zabrane putovanja i poslovanja, zamrzavanje imovine, ovaj put za 87 pojedinaca i 34 organizacije koje podupiru rat protiv Ukrajine. Među njima su članovi ruske vlade, Vijeća Federacije i Dume, vojni dužnosnici, propagandisti režima, predstavnici anektiranih ukrajinskih teritorija i osobe koje se smatraju odgovornima za prisilnu deportaciju ukrajinske djece. Četiri Iranca stavljena su na popis sankcija zbog razvoja i isporuke borbenih dronova. Među organizacijama su dvije velike banke, Alfa-Bank i Rosbank, te tvrtka SUN Ship Management koja upravlja flotom od gotovo stotinu tankera za naftu, tekući plin i kemikalije. Riječ je o „jednoj od najvažnijih tvrtki za transport ruske nafte“, navodi se, a njen glavni klijent je ruska državna brodarska tvrtka PAO Sovcomflot. Tako Moskva pokušava zaobići ograničenje cijena za treće zemlje koje su postavile zemlje G-7. Neki od brodova plove pod ciparskom zastavom. Poljska i baltičke države vodile su kampanju za sankcioniranje civilne nuklearne suradnje s Rusijom i vodećih menadžera nuklearne tvrtke Rosatom. No to nije uspjelo zbog otpora Mađarske koja uz pomoć tog koncerna gradi dvije nove nuklearne elektrane. Budimpešta je također pokušala izbrisati neke oligarhe s postojeće liste sankcija, koja se mora jednoglasno odobravati svakih šest mjeseci. Na kraju je odustala od ovog zahtjeva – zauzvrat su druge države odustale od zahtjeva da se popis ubuduće ažurira jednom godišnje. Sada su na popisu ukupno 1473 osobe i 205 organizacija.

Ruski državljani ne smiju biti u upravnim tijelima europskih tvrtaka

Novi paket sankcija zabranjuje ruskim državljanima da budu na položajima u tijelima odlučivanja europskih kompanija koje su dio kritične infrastrukture. Rusi također ne smiju rezervirati više kapaciteta u europskim skladištima plina. Također će morati prijavljivati nacionalnim tijelima ako im je imovina zamrznuta ili bi trebala biti zamrznuta. Države članice pak moraju Komisiji dostaviti podatke o imovini Ruske središnje banke u njihovoj zemlji. Bruxelles želi po prvi put dobiti precizan pregled. U studenom je Komisija te depozite procijenila na 33,8 milijardi eura.

FAZ/Hrvatsko nebo