Blizu 500 vjerskih objekata uništeno ili oštećeno u ratu u Ukrajini!
Vrijeme:1 min, 52 sec
Institut za slobodu vjere, nezavisna organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Kijivu/Kijevu, objavio je ovih dana izvješće po kojemu su u Ukrajini u ovom ratu ulništena ili oštećena 494 crkvena objekta ili lokaliteta za vjerske i bogoslužne svrhe.
Broj razorenih ili oštećenih vjerskih objekata udvostručio se od posljednjeg izvješća tog instituta u srpnju prošle godine. Najviše su stradale kršćanske crkve i lokaliteti, a u određenom broju džamije, sinagoge i kuće protestantskih sljedbi. Najpogođenije su dvije vojno podijeljene pokrajine, na kojima se i dalje vode borbe: Donjecka i Luganska oblast. U prvoj je stradalo 120 vjerskih objekata, u drugoj 70. No i u samom Kijevu, koji je daleko odatle na sjeverozapadu zemlje, stradalo je 70 vjerskih zgrada, posebice u raketiranjima i bombardiranjima iz zraka.
Institut je dokumentirao i brojne slučajeve u kojima su ruske i proruske snage zauzimale vjerske zgrade kako bi se njima poslužile kao vojnim bazama i zapovjednim mjestima.
Najpogođenija je Ukrajinska pravoslavna crkva, sa 143 razorene crkve; ona je afilirana Moskvi, ali je nakon prošlogodišnje eskalacije osudila rusku agresiju te suspendirala svoju podređenost Moskovskoj patrijarhiji odnosno s ruskom patrijarhu Kirilu, koji stoji uz Putina i opravdava “posebnu vojnu operaciju” ruske vojske.
Evangelička crkva izgubila je 75 objekata, Evangelički baptistički kršćani 49 kuća za molitvu, Adventisti sedmog dana (“Jehovini svjedoci”) izgubili su 24 crkve. Ukrajinska grkokatolička crkva – koja prakticira istočni obred i disciplinu, no koja je pridružena Katoličkoj crkvi i priznaje rimskog biskupa i patrijarha Zapada kao vrhovnog poglavara, pa je poznata i kao „Ukrajinska katolička crkva“ – ima 17 razorenih ili oštećenih crkava, dok ih je Rimokatolička crkva izgubila 12.
Na trećemu Međunarodnom vršnom skupu za slobodu vjere u Washingtonu početkom veljače, direktor ukrajinskog Instituta za slobodu vjere Maksim Vasin izjavio je da se na okupiranim područjima klerike i laike napada zato što govore ukrajinski ili što iskazuju ukrajinski identitet. On je, kako je izvijestilo američko glasilo Christianity Today („Kršćanstvo danas“), izrazio nadu da će podatci koje je institut prikupio ohrabriti međunarodne organizacije da obave istrage o tim, kako se tvrdi, ruskim ratnim zločinima.
„U cjelini, ruski ratni zločini počinjeni u Ukrajini mogu upućivati na postojanje posebne genocidne namjere s ciljem uništavanja ukrajinskog naroda, što međunarodnom humanitarno pravo izričito smatra zločinom“, rekao je Vasin.
Institut za vjersku slobodu/Hrvatsko nebo
