Ivica Raguž: S Ratzingerovom smrću završava europska teologija, a možda i čitava zapadna kultura
Vrijeme:2 min, 0 sec
Hrvatski teolog Ivica Raguž, profesor Katoličkoga boslovnog fakulteta u Đakovu, napisao je za portal Bitno.net svoj ogled o teološkoj i vjersko-duhovnoj ostavštini Josepha Ratzingera / Benedikta XVI. Ustvrdio je da je njegovom smrću “iscijeđena posljednja kap još preostale, nekoć okusne ‘naranče’ europske Crkve, teologije”. Tekst govori i o mnogo širem kontekstu te se upušta u mračna predviđanja o Europi, s iznimkom za sada “Balkana”, na koji Raguž neopravdano i s neutemeljenom pristranošću svrstava, u pozitivnom smislu, i hrvatsko katolištvo odnosno mentalitetski identitet. Unatoč tim nekim objektivno ‘zastranjenjima’, Raguž svakako pomaže čitateljima bolje razumjeti snagu i značenje teologa Ratzingera u suočenjima kršćanstva sa stvarnošću “bezbožne zapadne, europske kulture”. Prenosimo petu točku njegova esejističkog osvrta; cjelovit tekst dostupan je na niže danoj poveznici. (Ur.)
(….)
5. Bez obzira na to, Ratzinger je pokazao put kojim teologija treba krenuti, a to je oprez spram sveučilišne teologije, stil sermo humilis koji treba biti što sličniji stilu Svetoga pisma. Zato je tako osvježavajuće čitati Ratzingerove tekstove. Sermo humilis, njegov ponizni stil, govori o teologu koji zaista uživa u onom o čemu piše ili, bolje rečeno, stvarno ljubi ono o čemu piše. Iz svakoga teksta odiše nježna ljubav prema otajstvima kršćanske vjere. Nisam pročitao nijedan njegov tekst, a da nisam osjetio – kao u crkvenih otaca – tu čudesnu toplinu i nježnost duha, jer je to teolog koji se nikada nije „bavio“ otajstvima vjere zbog „napredovanja“, zbog znanstvenoga aparata, gomilanjem „fusnota“ i metodologije, nego velikom ljubavlju. On je, poput Marije, „čuvao“, ali i „prebirao“ ono o čemu je pisao. Rekao bih da je u tome on najveći teolog prošloga stoljeća, veći i od Hansa Ursa von Balthasara, Henrija de Lubaca, Karla Rahnera. S Ratzingerovim tekstovima čitatelj ne samo da može s lakoćom razumjeti ono što vjeruje, nego ga njegovi tekstovi uvode u ljubav prema otajstvima vjere, odnosno u ljubav prema Isusu Kristu i Crkvi. Tekstovi nalikuju izričajima ljubavi koji pozivaju na ljubav. O da, zato će nam on jako nedostajati. Ne želiš li se, dragi čitatelju, izgubiti u moru iskvarenih misli, površnih i pametujućih teologija, čitaj Ratzingera, papu Benedikta XVI.
(…)
Povezani sadržaj:
Kardinal Müller: Benedikt XVI. bit će zapamćen kao „istinski crkveni naučitelj današnjice“
bitno.net/Hrvatsko nebo
