Matičin dobrotvor Jure Petričević napokon u domovini

Nakon dugih četvrt stoljeća od preminuća, na zagrebačkom groblju Mirogoj u ponedjeljak, 19. prosinca položeni su zemni ostatci najvećeg dobrotvora Matice hrvatske u proteklih 80 godina Jure Petričevića, poznatog agronoma i publicista. Rođen je g. 1912. u Starigrad-Paklenici, doktorirao je 1942. godine na Visokoj tehničkoj školi u Zürichu, preživio je bleiburško izbjeglištvo, ostao u Austriji, zatim otišao u Švicarsku, gdje je u Bruggeu i preminuo 1997. Hrvatska enciklopedija ističe da je utemeljio izdavačku kuću Verlag Adria, putem čijih je izdanja u razdoblju podčinjenosti i neslobode hrvatskog naroda u domovini sudjelovao u aktivnostima hrvatske emigracije.

Ekshumacija je obavljena tjedan dana prije toga, dok se polaganje posmrtnih ostataka u privremenu grobnicu održalo uz nazočnost članova Predsjedništva, Glavnoga odbora i zaposlenika Matice hrvatske. Obred je vodio pater Siniša Štambuk.

Zahvaljujući oporučnoj donaciji Jure Petričevića iz g. 1997., koja je iznosila gotovo milijun i pol njemačkih maraka, g. 2002. uz Matičinu povijesnu zgradu na Strossmayerovu trgu u Zagrebu izgrađen je aneks s velikom dvoranom koja nosi ime Dvorana Jure Petričevića, a u dvorištu uz tu zgradu postavljeno je g. 2010. brončano poprsje s likom velikog dobrotvora, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog.

Bleiburška tragedija g. 1945. nije zaobišla ni Petričevića. Zajedno s mnoštvom hrvatskih ljud povukao se prema Zapadu u nadi da će se moći predati zapadnim saveznicima koji bi ih zaštitili od vojske pod petokrakama. Kad je bio u Austriji, u Lavamündu je zajedno s Tiasom Mortigjijom i Milivojem Magdićem sastavio Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, koji je poslan nadležnim mjestima Britanske armije.

Uspio je preživjeti i ostati u Austriji, gdje je radio u struci, kao radnik u poljodjelstvu. Iduće godine 1946. dobio je poziv iz Švicarske, zemlje gdje je bio stipendistom. Pozivu se odazvao te se zaposlio u Švicarskom seljačkom savezu. Ondje se politički angažirao među hrvatskim političkim emigrantima. Djelovao je kao publicist, novinar i polemičar. Napisao je mnoštvo studija vrijedna sadržaja. Okrenuo se i nakladništvu. Pokretačem je Naklade Jadran (njemački: Adria Verlag). Ondje je u knjižnici Slobodi objavio sveske na hrvatskom i njemačkom, ukupno njih šesnaest, od čega četrnaest u Švicarskoj.

U Švicarskoj je živio cijela desetljeća, no unatoč tomu dugo vremena nije htio biti švicarskim državljaninom. Za Hrvatsku je važan kao kulturni mecena. Oporukom je ostavio 1,45 milijuna njemačkih maraka svoje imovine Matici hrvatskoj u Zagrebu.

U prigodi sadašnjeg događaja predsjednik MH Miro Gavran izjavio je: „Sretan sam što smo napokon, nakon brojnih neuspješnih pokušaja koji traju duže od dva desetljeća, uspjeli prenijeti posmrtne ostatke Jure Petričevića u domovinu, u čemu su nam pomogli njegovi prijatelji iz Švicarske Marijan Jakopović i Tihomir Nuić, te njegov unuk Vice Šantak, a cijeli složeni posao vodio je glavni tajnik MH Marijo Dominiković. Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti definirati još primjerenije trajno počivalište ovoga nesebičnog čovjeka, koji je cijeloga svoga emigrantskog života u svome srcu nosio svoju domovinu i Maticu hrvatsku.“

Povezani sadržaj:

Umro Mr.sc. Dragan Hazler, dipl. pharm. &. dipl. biochem. – hrvatski djelatnik jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori

Matica hrvatska/Hrvatsko nebo