(FOTO)HNK MOSTAR/Održana promocija knjige “Čitati grad” Borislava Puljića, daje važan pogled na povijesni razvoj Mostara

Nakladnici knjige su Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i UPI2M BOOKS. O knjizi su govorili recenzenti knjige prof. dr. sc. Zlatko Karač i doc. dr. sc. Alen Žunić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,Ivan Vukoja, dipl. soc., te sam autor. Promociju je moderiraomr. sc. Danijel Vidović.

“Govorit ću u ulozi recenzenta, ali prvo bih se zahvalio što sam dio promocije ove knjige, koja je i grafički i sadržajno impresivna. Radi se o jednoj egzotičnoj temi o kojoj mi, kao arhitekti, malo znamo – osmanska urbanistika, koju je trebalo istražiti, što smatram da je Borislav Puljić odlično napravio. Ovo je njegova cjeloživotna tema koja nije nastala ad hoc, nego je plod rada kroz desetljeća sve do doktorskog studija, a vidim kako Boro donosi nove spoznaje i piše nove članke te se nadam kako ćemo imati priliku čitati i vidjeti nastavak ove knjige”, kazao je Žunić.

“Meni je najzanimljiviji prvi dio knjige u kojoj je sumirana povijest grada Mostara kroz nekoliko različitih aspekata – od načina života u gradu, gospodarstva, društvenog ustroja, konfesionalnosti, pa čak i nečega što je jako važno u urbanizmu, a to je prometna povezanost. Ključni dio knjige urbanitet je grada Mostara, a Borislav Puljić poznaje tu temu i kvalitetno ju je prikazao”, zaključio je Žunić.

“Nalazim se u dvostrukoj ulozi jer je Borislav Puljić bio moj doktorand. Bitno je valorizirati i afirmirati ovu knjigu, ne samo pred strukom, nego širom javnosti kako to ova knjiga zaslužuje. Promocija je svake knjige svečanost, a pogotovo knjige koja je cjeloživotno istraživanje. No, ovo nije kraj jer je kolega Puljić publicirao brojna nova istraživanja u kojima nazirem novu knjigu. Kroz praćenje rada na Borinoj disertaciji imao sam priliku provjeriti svoju metodologiju i moram priznati kako sam jako puno naučio”, kazao je Karač.

“Ova je knjiga metodološki model i stvara obrazac istraživanja, elaboracije, tumačenja, grafičke interpretacije koja može biti model za druge hercegovačke i bosanskohercegovačke gradove. Mi smo na Arhitektonskom fakultetu ovu knjigu visoko valorizirali prije svega zbog metodološkog aspekta jer otvara cijeli spektar istraživanja. Ova je knjiga zanimljivo štivo koje je čitko i svakome će iz Mostara, kao zavičajna knjiga, biti bliska i razumljiva”, rekao je Karač.

“Moram reći kako sam jako sretan što je dugogodišnje prijateljstvo između Bore i mene dobilo i ovu dimenziju sudjelovanjem na promociji njegove knjige, a posebno me veseli što je predstavljanje knjige u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, na našoj Maloj sceni, jer je Boro zasigurno jedan od najzaslužnijih ljudi zašto uopće ova scena postoji te su velike njegove zasluge što smo sada u procesu nastavka gradnje”, kazao je Vukoja.

“Ova knjiga opsežno je djelo. Bavi se razdobljem od preko 400 godina, a pored toga je i jako kompleksna jer se bavi analizom onoga što zovemo urbana struktura što je samo po sebi složeno, jer se sastoji od fizičke, društvene i prirodno-geografske dimenzije. Knjiga ima više ciljeva koje se tiču sve tri dimenzije ove urbane strukture. Stoga nije čudno kako je ovo interdisciplinarno djelo i što se Boro bavio toliko dugo ovom temom”, rekao je Vukoja.

“Knjiga ‘Čitati grad’ rezultat je rada kojim sam se bavio dugi niz godina. Cilj knjige nije samo prezentirati znanstveni rad, nego studentima arhitekture i urbanizma, ali i ostalim čitateljima biti vodič kako spoznati, kako vidjeti, a ne samo gledati neki grad. Još od studija predmet mog interesa nije bila samo arhitektura, nego i urbanizam. Gledao sam gradove, njihovu slojevitost nastalu u različitim epohama te utjecaj društva na grad. Gdje sam god došao pokušao sam u društvenim uvjetima i prirodnim okolnostima tražiti vezu. Pitanja kakav je neki grad i zašto je takav kakav je postalo je moja opsesija”, rekao je autor Puljić.

“Da je grad proizvod prirodnih i društvenih datosti, kao i da se one mogu iščitati u njegovoj slici općepoznata je činjenica. Ali je pitanje ‘kako’, ‘zbog čega’. Koja je veza pojedinih elemenata slike i društva, kako jedno na drugo utječe te zakonitosti tog međusobnog odnosa problem je koji se uvijek iznova rješava. Gledajući Mostar kroz povijest, ratni urbicid, ali i devastaciju u zadnje vrijeme nagnalo me da svedem istraživanje na moj rodni grad”, zaključio je autor.