Zoran Krešić: Hrvatske stranke mogu do čak 18 od 23 Hrvata u Domu naroda FBiH

Vrijeme:3 min, 25 sec

 

Iako su pojedinci u SIP-u pokušali manipulirati odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, OHR je preuzeo stvar u svoje ruke i pomogao ovoj instituciji razriješiti dvojbe

Pravni stručnjaci SIP-a uz pomoć Ureda OHR-a u BiH sastavili su prijedlog naputka o načinu provedbe nametnute odluke o izmjenama Izbornog zakona koje se tiču načina popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, što je bilo iznimno važno jer je spriječilo potpuno izbacivanje Hrvata iz vlasti, a što bi onda zaprijetilo potpunim destabiliziranjem BiH, najtežim nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

S izmjenama bi Hrvati mogli doći do 18 izaslanika. Unutar Središnjeg izbornog povjerenstva pokušalo se problematizirati, pa čak i pogrešno tumačiti odluku visokog predstavnika kako bi se oslabilo poziciju Hrvata, a što pak svjedoči kako je ova institucija pod snažnim utjecajem probošnjačkih SDA i DF-a koji su u nju na prijeporan način instalirali članove ove institucije.

Ispraviti manipulacije

Suština ovoga naputka je da se na pravilan način distribuiraju mandati koji predstavljaju konstitutivne narode u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda koji upravo za to i služi – da osigura ravnotežu i zastupljenost naroda. Ova institucija nije dom županija, što uporno podvalama dio bošnjačkih političara, ali i medija nastoji izmanipulirati u javnosti zbrajajući ukupan broj stanovnika u pojedinoj županiji.

Umjesto toga, jedino je relevantno mjerilo koliko u ukupnom udjelu pojedinog konstitutivnog naroda živi članova tog istog naroda u pojedinoj županiji. Čak iako je Izbornim zakonom izbrisana rečenica da se iz svake županije bira najmanje po jedan izaslanik iz triju konstitutivnih naroda u Dom naroda ako je takav izabran u županijsku skupštinu, visoki predstavnik zadržao je ovo iznimno problematično načelo. Uz to, za izračun, odnosno raspodjelu mandata važno je da se primjenjuju rezultati posljednjeg popisa pučanstva, kako je to propisao Izborni zakon BiH. A radi se o podacima popisa iz 2013. godine. Stoga je posve logično da najveći broj hrvatskih izaslanika daje Hercegovačko-neretvanska županija – petoricu. Ova županija ima više od 220.000 stanovnika, a više od polovine čine Hrvati. Iz ove županije biraju se petorica izaslanika u hrvatski Klub. I sve će ih popuniti hrvatske stranke. Izvjesno je kako će HDZ BiH imati četiri izaslanika, a još jednoga birat će HDZ 1990.

Bošnjačke stranke birat će jednoga, dok je nejasno čiji će biti predstavnici za srpski Klub. U susjednoj ​Zapadnohercegovačkoj županiji također se povećava broj izaslanika. Ukupno se biraju ne tri, nego četiri izaslanika Hrvata te po jedan Srbin i Hrvat, no istodobno ni jedan pripadnik manjina. Očekuje se da, uz tri HDZ-ova izaslanika, odnosno s liste HNS-a BiH, jednoga dobije i HDZ 1990. I Hercegbosanska županija dobiva još jednoga Hrvata više u Domu naroda. Tamo će se ukupno birati devet izaslanika. Trojica su Hrvati, a to će, po svemu sudeći, biti predstavnici pobjedničkog HNP-a te HDZ-a BiH, a ne isključuje se mogućnost i da Hrvatska nezavisna lista dobije jednoga izaslanika u Domu naroda. U središnjoj Bosni birat će se također jedan više, odnosno četiri izaslanika Hrvata u odnosu na ranije stanje, kada se ukupno biralo 17 izaslanika. U pitanju su četiri izaslanika koja predstavljaju Hrvate. Ako se ne pojave “neočekivani” Hrvati koji su se lažno tako izjasnili na izborima, onda bi HNS-ova lista s HDZ-om 1990. trebala birati svu četvoricu hrvatskih izaslanika u Dom naroda.

Razlika 1400 puta

Tamo se još biraju dva bošnjačka, jedan srpski i jedan predstavnik ostalih. Iz Unsko-sanske županije birat će se posve pouzdano jedan podobni Hrvat. Otamo dolaze tri bošnjačka, tri srpska te jedan predstavnik ostalih. U Zeničko-dobojskoj županiji, umjesto jednoga, ubuduće će biti birana dvojica Hrvata. HNS-ova lista bi mogla imati jednoga izaslanika Hrvata. Otamo dolaze četiri Bošnjaka, dva Srbina i jedan iz reda ostalih.

Iz Sarajevske županije će također biti biran podobni Hrvat s lista bošnjačkih stranaka. Također se biraju četiri Bošnjaka, pet Srba, a ostala dvojica. Iz Bosansko-podrinjske županije bira se jedan Hrvat iako tamo žive 24 Hrvata, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj je oko 34.000 Hrvata, što čini razliku od 1400 puta u vrijednosti mandata. Tuzlanska županija daje još jednoga Hrvata s liste bošnjačkih stranaka.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba /Hrvatsko nebo

Odgovori