Zoran Krešić: Jesu li bošnjačke stranke bile nadomak 6. mandata u federalnom Domu naroda

Bošnjačke stranke su, kako se to i očekivalo, došle blizu šest mandata podobnih Hrvata koje su visoko pozicionirale na svojim listama kako bi ih ugurale u federalni Dom naroda, čak i uz ponovno lažno predstavljanje Bošnjaka kao Hrvata te time stvorile pretpostavke za potpuno uklanjanje Hrvata iz izvršne vlasti te pretvaranje Federacije BiH u bošnjačku državicu. Takav rasplet ipak je spriječio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt promjenom broja izaslanika koji se biraju u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH.

Čak i površnom analizom novih izabranih zastupnika u županijskim skupštinama 10 županija lako je doći do zaključka kako su gotovo sve bošnjačke stranke igrale na kartu nametanja hrvatskih političkih predstavnika, odnosno zastupnika iz skupština koji se posredno biraju kao izaslanici u Dom naroda.

Lažno predstavljanje

I došle su do pet sigurnih imena, a šest izaslanika do sada je bilo potrebno iz svakog konstitutivnog naroda kako bi se izabrao predsjednik Federacije BiH, a kasnije i vlada. Bošnjačke stranke, zahvaljujući svojoj brojnosti, ali i korištenjem rupa i izbornim inženjeringom odavno suvereno biraju bošnjački i srpski klub u Domu naroda, dok su u dva navrata došle do kvalificirane većine te uspostavile vlast antihrvatskih Alijanse za promjene iz 2000. te političke platforme iz 2010. godine isključujući ključne hrvatske političke opcije koje su tada imale potporu veću od 90 posto hrvatskih birača. No, u oba ta navrata međunarodna je administracija podržala takav rasplet te je čak 2002. godine nametnula ustavne promjene koje su teško unakazile poziciju Hrvata. A jedna od tih je i da je trećina, odnosno šest izaslanika iz svakoga kluba dovoljna za uspostavu izvršne vlasti.

Kako sada stvari stoje, u Unsko-sanskoj županiji svoje podobne Hrvate ima vodeća bošnjačka stranka SDA, zatim Tanja Šantić iz NES-a, odnosno stranke nastale kao jedna frakcija SDA, te Elvira Abdić-Jelenović koja tamo dolazi kao zastupnica Laburista Fikreta Abdića Babe.

U Tuzlanskoj županiji čak dva zastupnika dolaze iz probošnjačke političke opcije Demokratske fronte. U pitanju su osuđivani nasilnik Boris Krešić te Ivana Mijatović. Krešić je do sada obnašao dužnost u Domu naroda, a Mijatović je ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta koja je stranački dres HDZ-a BiH zamijenila onim iz DF-a, što najbolje govori o njezinim pogledima na napredovanje, a ne na ideologiju ili pak očuvanje načela o legitimnom političkom predstavljanju.

U Zeničko-dobojskoj županiji izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje šestero Hrvata iz probošnjačkih stranaka, dok tek izborni prag od Hrvata prolazi koalicija predvođena HDZ-om BiH i Hrvatskim narodnim saborom BiH. SDP BiH visoko je ugurao dvoje Hrvata – Marinu Mujkanović i Vinku Aletović, a DF Snježanu Pandžu. Ponovno SDA ima “svoju” Hrvaticu Mirelu Matešu Bukvu, dok pak stranka trenutačnog gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića ima čak dvoje Hrvata – Sanju Renić i umirovljenog pukovnika HVO-a i pomoćnika ratnog zapovjednika u Žepču Vinka Marića. Njih petero je suprotstavljeno troje zastupnika HNS-a BiH te bi ušli u federalni Dom naroda.

U Skupštinu Sarajevske županije ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). To je četvrti mandat koji osvajaju probošnjačke stranke.

Spriječiti preglasavanje

U Skupštinu Bosansko-podrinjske županije ulazi Bosanska-narodna stranka BNS osuđivanoga kriminalca, trgovca glasovima i nasilnika Edima Fejzića. On se u dva mandata lažno izjašnjavao Hrvatom, a njegovim će stopama kći Berina Fejzić. I ona je, kao i otac, zabilježena u aferi zapošljavanja u MUP-u Bosansko-podrinjske županije te se ponovno kao i otac lažno predstavlja Hrvaticom.

Presudna utakmica vodi se i dalje u središnjoj Bosni. Tamo HDZ BiH s koalicijom manjih stranaka te HDZ-om 1990. ima deset mandata. No, otamo se donedavno biralo troje hrvatskih izaslanika. Probošnjačke stranke imaju Željku Matković iz DF-a te Anitu Markanović iz SDP-a koja je na pragu osvajanja mandata. Tek uz eventualnu potporu drugih hrvatskih zastupnika mogli bi dobiti još jedan mandat, odnosno šestog Hrvata. No, bilo kakve nepoznanice ili pak potencijalnu krizu razriješio je Schmidt namećući izmjene koje će nažalost ubuduće biti moguće zaobići. Sve dok je to moguće u teoriji napraviti, čak i ovakve Schmidtove intervencije treba popraviti kako bi se jednom zauvijek spriječila mogućnost preglasavanja i izbacivanja konstitutivnih naroda iz vlasti. Tek nakon toga snovi bi pojedinih velikobošnjačkih stranaka bili zauvijek pokopani te bi prestali s rušenjem Daytonskog sporazuma i stvaranja vlastite nacionalne države eliminiranjem drugih naroda.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo