ANALIZA AMERIČKOG STRUČNJAKA ZA TERORIZAM ADRIANA SHTUNIJA: Većina islamista izlazi iz zatvora u sljedeće dvije godine, veliki izazov za BiH

Vrijeme:3 min, 21 sec

 

Dvojica osuđenih stranih boraca puštena su na slobodu, a drugi će biti oslobođeni do kraja 2022. Ostala četvorica trebala bi biti u pritvoru od sredine do kraja 2023. i jedan do 2025. godine, piše Shtuni

Američki stručnjak za terorizam Adrian Shtuni objavio je izvješće o povratku terorista sa stranih ratišta, uglavnom s prostora nekadašnje terorističke organizacije Islamske države, dajući svoj osvrt na kaznenu politiku, ali i sigurnosna iskušenja s kojima će se suočiti tri balkanske države – BiH, Kosovo i Sjeverna Makedonija nakon što presuđeni teroristi izađu iz zatvora, piše Večernji list BiH.

Rad je objavljen u sklopu projekta “Globalni – lokalni džihadisti Nexus (Nexus)” i u suradnji s programom o ekstremizmu Sveučilišta George Washington. Nexus se oslanja na globalnu mrežu stručnjaka za predmet i lokalne istraživače za praćenje podružnica Islamske države i Al-Kaide diljem svijeta – na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, kao i njihove potpore i mreže na Zapadu.

Pohvala i pozornost

Shtuni navodi kako su države zapadnog Balkana Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija jedine europske zemlje koje su dragovoljno i javno vratile muslimanske muškarce strane terorističke borce iz Islamske države koje su prethodno zatočile kurdske snage u Siriji. Navodi kako njihov “proaktivan pristup repatrijaciji zaslužuje i pohvalu i veću pozornost”.

Do sada je 31 osoba procesuirana i osuđena ili se protiv njih trenutačno vode kazneni postupci i istrage po optužbama za terorizam. Sudski dokumenti u raznim slučajevima potvrđuju da su u pridruživanju Islamskoj državi ovi strani borci djelovali s predumišljajem i kao dio skupine istomišljenika ili u koordinaciji s džihadističkim mrežama koje djeluju između zapadnog Balkana i Sirije, koje su ponekad povezane s elementima dijaspore zapadnog Balkana u Europi.

Sudovi u Bosni i Hercegovini osudili su svih osam stranih islamističkih boraca, od kojih su četvorica sklopila sporazum o priznanju krivnje s Tužiteljstvom. Ostalu četvoricu, koja su uložila žalbu na presudu prvostupanjskog suda, kasnije je osudio Žalbeni odjel Državnog suda. Sve četiri presude su potvrđene, a kazne potvrđene osim jednog slučaja u kojem je kazna povećana za jednu godinu.

Prosjek zatvorskih kazni koju su izrekli bosanskohercegovački sudovi je 3,4 godine, u rasponu od najmanje godinu dana do najviše šest godina. Dvojica osuđenih stranih boraca puštena su na slobodu, a drugi će biti oslobođeni do kraja 2022. Ostala četvorica trebala bi biti u pritvoru od sredine do kraja 2023. i jedan do 2025. godine, piše Shtuni. Navodi kako prednost predstavljaju repatrijacija i uklanjanje državljana iz pretrpanih zatvora i improviziranih kampova za interno raseljene osobe, čime se smanjuje rizik njihova doprinosa potencijalnom ponovnom pojavljivanju Islamske države u Siriji i Iraku u budućnosti. Kontrolirana repatrijacija omogućuje učinkovitije upravljanje sigurnosnim rizicima i provođenje pravde bez odgode. Treće, otvara opipljivu rehabilitaciju i reintegraciju kao put povratka stranih boraca u društvo nakon izdržavanja kaznenih sankcija. Američki stručnjak za terorizma navodi i kako su zatvorske kazne značajno niže od prosječne zatvorske kazne u Hrvatskoj ili Europskoj uniji za slična kaznena djela. Prema izvješću Europola, u 2020. prosječna zatvorska kazna za kaznena djela povezana s džihadističkim terorizmom u EU-u bila je devet godina, što je značajno povećanje u odnosu na prosječnu zatvorsku kaznu od pet godina prethodne godine. U SAD-u te kazne iznose u prosjeku 13,1 godinu zatvora. Povratak islamističkih terorista predstavlja i ozbiljan rizik zbog duljine njihova članstva u Islamskoj državi, iskustva s bojnog polja i veza s terorističkim mrežama.

Vrbovanje ekstremista

– Ovi zatvorenici predstavljaju veći sigurnosni rizik i nedvojbeno mogu postati utjecajniji i učinkovitiji u radikaliziranju i vrbovanju drugih zatvorenika – upozorava američki stručnjak. To je posebno izazovno jer su u BiH i zemljama Balkana blage kazne za počinitelje terorističkih kaznenih djela, što se dodatno ublažava ranim i uvjetnim otpustom.

– U nedostatku odgovarajućeg osoblja, obučenih i financijskih sredstava odgovarajuće službe, sigurnosni rizik, uključujući rizik od povratka u nasilje, vjerojatno će se povećati – istaknuo je.

Zato on poziva na povećanje resursa, osoblja i potpore izgradnji kapaciteta za programe nakon izlaska iz pritvora, usluge praćenja, rehabilitacije i reintegracije u cijeloj regiji. Ali i promjenu kaznene politike s izricanjem većih zatvorskih kazni.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori