Radikalni feminizam i korijeni bezbožne “rodne paradigme”

“U ovoj knjizi,” kaže Abigail Favale, autorica Postanka roda, “željela sam pružiti neku vrstu ubrzanog tečaja, insajderski pogled na implicitni svjetonazor rodne teorije, kako bi ljudi lakše prepoznali temeljne tvrdnje koje se plasiraju.”

“The Genesis of Gender” (Postanak roda), koju je objavio Ignatius Press, najnovija je knjiga dr. Abigail Favale, spisateljice i profesorice na Institutu McGrath za crkveni život na Sveučilištu Notre Dame. (Slike: Ignatius.com, abigailfavale.wixsite.com)

Prije tri godine intervjuirao sam Abigail Favale o njezinoj knjizi Into the Deep: An Unlikely Catholic Conversion (Cascade Books, 2018.), djelu koje sam opisao kao “dirljiv, pronicljiv i ranjiv prikaz njezina putovanja od mladalačkog evanđelističkog protestantizma kroz feminizam a zatim u Crkvu.” Favale, čija je akademska pozadina rodne studije i feministička književna kritika, otkako je ušla u Crkvu puno je pisala i govorila o temama vezanim za žene i rod iz katoličke perspektive. Nakon što je nekoliko godina predavala na Sveučilištu George Fox, sada je spisateljica i profesorica na McGrath Institutu za crkveni život na Sveučilištu Notre Dame. Živi sa suprugom i četvero djece u South Bendu, Indiana.

Njezina nova knjiga The Genesis of Gender: A Christian Theory (Postanak roda: kršćanska teorija, Ignatius Press, 2022.), je analiza i kritika rodne ideologije i rodne paradigme. Favale se nedavno dopisivala sa mnom o feminističkim korijenima transrodnog pokreta, razlici između “spola” i “roda”, važnosti Knjige Postanka i artikuliranju katoličkog odgovora na transrodnost.

CWR: Uvodno poglavlje Postanka roda opisuje dio vašeg putovanja od fundamentalističkog protestantizma do evanđelističkog feminizma, pri čemu potonji vodi do “reduktivnog i dvostrukog razumijevanja crkvene povijesti” i naivnog feminizma “karakteriziranog entuzijastičnim probiranjem”. Postoji li osjećaj da ste vi, u svojim dvadesetima, zamijenili jedan oblik fundamentalizma drugim?

Abigail Favale: Postoji osjećaj po kojem je to točno, ali postoji i osjećaj po kojem je to previše pojednostavljeno. Kao prvo, bila sam pomalo kao na vrteški s vjerom i sumnjom tijekom svog evanđelističkog odgoja, barem jednom kad sam ušla u adolescenciju.

Kad je riječ o feminizmu, više sam bila “istinska vjernica”, željna evangelizirati i prema potrebi ponuditi apologetsku obranu feminizma . Možda je bilo kratkotrajnih trenutaka sumnji ili neugodnih pitanja, ali uglavnom sam ih zanemarivala. Kao evangelik, imala sam te mučne misli… Što ako to nije istina? Ali tijekom mog postmodernističkog feminističkog vrhunca, nisam se zapravo pitala griješim li možda nešto.

CWR: Prepričavajući različite faze feminizma koje ste prihvatili i zatim napustili, postavili ste točku za svoju raspravu o spolu i rodu. Koliko je važno da prosječna čitateljica ima neki osjećaj za povijest feminizma i raznih filozofskih i kulturnih struja u njemu?

Abigail Favale: Mislim da je korisno, čak i vitalno, imati jasno artikuliran svjetonazor – a dio tog procesa je razvijanje sposobnosti procjene drugih tvrdnji i perspektiva na razini svjetonazora. Ovo nije nešto što su me učili raditi na diplomskom studiju; Bila sam implicitno obučavana u svjetonazorskoj perspektivi (u ovom slučaju, sekularnom postmodernizmu) bez da me se ikada pozvalo da se odmaknem i upitam: koje su ishodišne premise ovdje? Mislim li stvarno da su istinite?

Čini se da trenutna konverzacija o rodu dolazi niotkuda, ali zapravo je plod drugih kulturoloških i filozofskih pomaka koji se događaju već neko vrijeme, a mnoge premise koje se u ovoj novoj rodnoj paradigmi uzimaju zdravo za gotovo su one koje bi većina ljudi teško prihvatila. Stoga sam u ovoj knjizi željela ponuditi neku vrstu ubrzanog tečaja, insajderski pogled na implicitni svjetonazor rodne teorije, tako da ljudi mogu bolje prepoznati temeljne tvrdnje koje se iznose.

CWR: Postoji, navodite, “opasnost prenagljenog odbacivanja feminizma…” U nekim ste krugovima kritizirani jer predlažete katolički feminizam. Na koji način vaša knjiga objašnjava i prikazuje katolički feminizam? Koji su najveći nesporazumi ili krivo predstavljanje toga?

Abigail Favale: Ljudska su bića sklona reakcionarnom, totalizirajućem razmišljanju – ako feminizam ne pogađa cilj, mora biti da je sve loše. Ali feministički pokret, u svojim različitim “valovima”, uviđao je i odgovarao na neke stvarne probleme, stvarne prepreke ostvarenju punog dostojanstva žena u društvu. Također je stvorio neke vrlo stvarne probleme i nove prepreke!

Feministička misao nikada nije imala snažnu metafiziku – prikaz onoga što je stvarno. U tu svrhu feminističke teoretičarke često se okreću drugim filozofskim sustavima. Taj je feminizam toliko raznolik u svojim stajalištima i pristupima; nakalemljen je na druge filozofije, poput liberalizma, marksizma ili postmodernizma.

Mislim da je moguće imati feminističku perspektivu koja je ukorijenjena u katoličkom svjetonazoru, onu koja se bavi njegovanjem i slavljenjem dostojanstva žena i isticanjem načina na koje je to dostojanstvo ugroženo.

CWR: Pretpostavljam da bi neki čitatelji mogli biti iznenađeni što se (u poglavlju naslovljenom “Kozmos”) toliko fokusirate na kozmologiju i Knjigu Postanka. Koji su neki osnovni temelji koje želite predstaviti u tom odjeljku?

Abigail Favale: Priče o podrijetlu su nevjerojatno važne – ne zato što nam samo govore odakle dolazimo; što je još važnije, oni artikuliraju tko smo i našu krajnju svrhu. Naš suvremeni trenutak opsjednut je pitanjem “identiteta” i pokušajem ukorijeniti naš identitet u neko čvrsto i smisleno tlo.

Za kršćanina, konverzacija o identitetu mora započeti našom kozmologijom, koja se nalazi u Postanku. Prva tri poglavlja Postanka prikazuju bitne elemente katoličke antropologije: ljudska bića su jedinstva tijela i duše, a stvoreni smo na sliku Božju.

Štoviše, spolna razlika – naša muškost i ženskost – krunski je procvat stvaranja, dio načina na koji jedinstveno predočavamo međuljudsku i životvornu ljubav Božju. Svaka kršćanska teorija roda mora provesti neko vrijeme utaborena u Postanku.

CWR: Povijest “tri vala” feminizma je komplicirana, ali se trudite raspakirati neke ključne elemente. Koji su neki aspekti tih “valova” koji na kraju dovode do trenutnih kontroverzi oko roda i transideologije?

Abigail Favale: Kao što sam ranije napomenula, feministička misao ima tendenciju biti nakalemljena na temeljnu filozofiju. Prvi val feminizma bio je nakalemljen na politički liberalizam, koji se bavio pravnom jednakošću u uvjetima liberalne demokracije. Na feminizam drugog vala više je utjecala marksistička misao, a feminizam trećeg vala krenuo je postmodernističkim putem.

Na popularnoj razini, današnja konverzacija o rodu uvelike posuđuje iz sve tri ove filozofije, miješajući ih u vrtoglavi koktel – pozivanje na prava i autonomiju (liberalizam); poziva se na kategorije identiteta temeljene na ugnjetavanju (marksizam); poziva se na društvenu konstrukciju stvarnosti i otvoreno samodefiniranje (postmodernizam).

CWR: Vi tvrdite da je “implicitni svjetonazor” feminizma danas “ono što ja nazivam rodnom paradigmom” i “Prvo i najvažnije, ova paradigma je bezbožna.” Što je “rodna paradigma”? A koje kvalitete ovog feminizma otkrivaju njegov bezbožni karakter?

Abigail Favale: Rodna paradigma je ona koja “istinu” i “stvarnost” vidi kao upotrebu društvene moći. Ova paradigma odbacuje bilo kakva pozivanja na “prirodu” ili “prirodno”, kao u inherentnom stanju postojanja. Ne postoji Bog ni stvoritelj, pa stoga nismo stvorena bića. Umjesto toga, mi stvaramo sami sebe. Osjećaj identiteta ili značenja ne dobivamo od svijeta; mi to namećemo svijetu. Naša tijela su prazne ploče; nemaju nikakvo intrinzično značenje i trebali bismo upotrijebiti tehnologiju kako bismo prevladali sve navodno “prirodne” granice koje ugrožavaju našu autonomiju.

CWR: Bio bih nemaran kad uovom trenutku ne bih postavio  pitanje: “Što je žena?”

Abigail Favale: Žena je vrsta ljudskog bića čije je cijelo tijelo organizirano oko potencijala za stvaranje života unutar sebe. Muškarac je vrsta ljudskog bića čije je tijelo organizirano oko potencijala za stvaranje života u drugom. Riječ “potencijal” ovdje je važna: potencijal postoji čak i ako se ne može ostvariti. Ova definicija, time, uključuje neplodne muškarce i žene. Zapravo, sama kategorija “neplodnost” signalizira inherentni potencijal koji se ne ostvaruje.

Biti žena nije samo stvar biologije, već to nužno uključuje biologiju. No budući da je žena osobna kategorija – tj. odnosi se na cijelu osobu – ona također ima psihološku, duhovnu, društvenu i iskustvenu dimenziju. Na dubljoj razini, ženskost (i muškost) ima sakramentalno značenje; naše spolno razlikovanje muškarca i žene ikona je trojstvenog Boga.

CWR: Kako je nastao i evoluirao pojam “rod”? I kako je taj pojam postao odvojen od (ili čak antagonistički prema) riječi “spol”?

Abigail Favale: Sredinom 1950-ih, psiholog John Money posudio je izraz “rod” iz lingvistike kako bi artikulirao svoju teoriju da je ljudski spolni identitet stvar socijalizacije, a ne biologije. On je skovao izraz “rodna uloga” i napravio razliku između onoga što je nazvao “rodom” (društveni izrazi i norme vezane za spol) i samog spola.

Feministkinje drugog vala usvojile su ovu terminologiju i ona je brzo prohujala kroz humanističke i društvene znanosti. Ova spolno/rodna podjela, iako korisna na neki način, u konačnici je zabila klin između tijela i sebe, između ženke i žene. U postmodernom zaokretu feminizma, Judith Butler podigla je ulog postavkom da je sam spol, a ne samo rod, također društveni konstrukt. Ovaj potez otvorio je put zbunjujućem preokretu razlike između spola i roda.

U naše vrijeme, spol je konstrukt, a “rod”, subjektivni osjećaj sebe, je ono što je doista “stvarno”.

CWR: Što mislite zašto svjedočimo takvoj eksploziji “trans” osoba? I tako raširenom prihvaćanju i promicanju transrodnosti?

Abigail Favale: Mislim da smo svjedoci složenog fenomena hranjenog mnogim kulturološkim trendovima i bolestima. Većina “eksplozije” koju vidimo u trans-identifikaciji je među mladim ljudima, što je neobičan razvoj. Također smo svjedoci opće krize mentalnog zdravlja među mladima, a širok raspon složenih vrsta patnje i tjeskobe usmjerava se u ovaj pojednostavljeni okvir koji navodno otkriva izvor patnje i nudi rješenje: promijeni svoje tijelo i biti ćeš sretan.

Također mislim da se mladi ljudi nesvjesno bune protiv negativnih i reduktivnih narativa o ženskosti i muškosti. Naše kulturno razumijevanje roda sve je više oblikovano pornografijom i idejom o muškarcima kao dominantnim predatorima, a ženama kao žrtvama.

Treće, i možda najvažnije, ovaj je trend počeo rasti usporedo s usponom društvenih medija. Mladi ljudi sve više žive online – a internet je bestjelesni, fluidni svijet u kojem je moguće konstruirati svoj vlastiti jedinstveni avatar. Štoviše, društveni mediji prepuni su influencera koji tranziciju prodaju kao lijek za sve i daju smjernice i scenarije koje bi mladi trebali slijediti.

CWR: Što katolici mogu učiniti ne samo da odgovore na ono što ja nazivam ” trans tiranija”, nego i da pomognu ljudima da uvide da je naša seksualnost Božji dar?

Abigail Favale: Pa, nemojte paničariti i pretjerano reagirati jačanjem tradicionalnih rodnih stereotipa. Umjesto toga, prebacite fokus na otjelovljenje i dobrotu tijela. Pomozite mladima da razviju vlastite jedincate osobnosti, istovremeno afirmirajući dobrotu njihovog spolnog identiteta.

Obratite pozornost na jezik – koristite jezik koji se temelji na stvarnosti i, kad god je to moguće, tiho odustanite od zahtjeva za korištenje jezika koji je u suprotnosti sa stvarnošću. Ali također pazite da zadržite razliku između manjkavog okvira rodne teorije i stvarnih ljudi koji su upleteni u taj okvir. Neka svaka interakcija bude puna ljubavi, usmjerena na zasebnu osobu ispred vas, a ne na apstraktnu kategoriju identiteta.

Slušajte, volite i govorite istinu kada se od vas zatraži govoriti. I zapamtite, svi smo mi projekt koji traje, a Bog je beskrajno strpljiv s nama.

CWR: Konačne misli?

Abigail Favale: Ne bojte se! To je uvijek dobro imati na umu.

Autor: Carl E. Olson The Dispatch /Catholic World Report (CWR)

Prijevod: Troplet/https://www.troplet.ba/?p=47369 /Hrvatsko nebo