Ekonomski rat protiv Rusije nosi ogromnu cijenu za Zapad
Vrijeme:3 min, 33 sec
Ekonomski rat koji je Zapad pokrenuo protiv Rusije nakon napada na Ukrajinu vrlo je skup. Samo zemlje u razvoju platile su već 379 milijarde dolara, procjenjuju analitičari za Bloomberg.
Vlade u tim zemljama kolektivno troše devizne rezerve u iznosu od više od 2 milijarde dolara svaki radni dan u pokušaju da podupru svoje valute u odnosu na dolar. Sveukupno su ove godine iscrpili rezerve i zalihe središnjih banaka za hitne slučajeve koju drže kako bi se obranili od teške ekonomske krize. Od Gane, preko Pakistana do Čilea, valute su pale na rekordno niske razine, pogoršavajući skokove inflacije, produbljujući siromaštvo i raspirujući nemire koji su već tinjali nakon ekonomske krize i prije rata. U svijetu je 36 valuta ove godine izgubilo najmanje desetinu svoje vrijednosti. Deset od njih, uključujući šrilankansku rupiju i argentinski pezos, pali su za više od 20%.
Ovaj rat već djeluje kao da će biti jedan od najskupljih ikada. Kijevsko ekonomsko sveučilište (KSE) procjenjuje da je ukupna cijena rata za ukrajinsko gospodarstvo porasla na 660 milijardi dolara, od čega samo fizička šteta iznosi 108 milijardi dolara, a 186 milijardi dolara potrebno je za popravak osnovnih stambenih objekata i infrastrukture u slučaju mira. Bivša ukrajinska ministrica financija Natalie Jaresko, kaže da bi troškovi obnove Ukrajine lako mogli doseći bilijun dolara ili više. Ipak, cijena za Zapad bit će veća. Donatori su već dodijelili 86 milijardi dolara pomoći Ukrajini, a SAD snositi velik udio od toga (40 milijardi dolara u oružju). S obzirom na veliku cijenu , zanimljivo je da je srpanj prvi mjesec gdje ukrajinski pomagači nisu najavili nove pakete pomoći, prema Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel (KIWE) koji je pratio obećanja Zapada.
Ipak, Ukrajini ponestaje novca i ima mjesečni deficit od oko 5 milijardi dolara. Ukrajinski predsjednik apelirao je na svoje partnere da šalju još novca za pokrivanje proračunskih izdataka, ali obećana zapadna financijska pomoć je zapinje zbog birokratskih kašnjenja, piše bne IntelliNews.
Do sada je Zapad pokušavao nametnuti “jednosmjerne” sankcije – one koje štete Rusiji, ali ne štete zapadnim gospodarstvima. Međutim, to se pokazuje kao neuspješna ideja, što pokazuje i rast cijena energenata. Sada je jedina opcija da Zapad prihvati da su sankcije dvosmjerne, ali da pokuša sanirati štetu na svojoj strani što je moguće više štete.
Ruski Gazprom je šokirao europska energetska tržišta nakon što je smanjio dotok plina u Europu za 60% u lipnju, a potom u srpnju nastavio sa smanjivanjem na samo 20% ukupnog kapaciteta koji teče kroz plinovod Sjeverni tok 1. Kremlj prijeti cijeloj Europi velikom energetskom krizom ove zime ako Rusija odluči prekinuti svu opskrbu plinom čak i ako europski spremnici plina budu puni na početku zime. Samo Slovenija i Austrija imaju spremnike plina dovoljno velike da izdrže cijelu zimu ako prestane uvoz plina iz Rusije.
Europa je odgovorila kupnjom skupljeg LNG plina i uvozom plina iz Norveške i sjeverne Afrike. No, cijena je visoka. Obično EU troši ukupno 12 milijardi dolara godišnje na uvoz LNG-a, ali ove godine je već potrošila 70 milijardi dolara samo na LNG, prema procjenama Bruegela, a zima još nije ni počela.
Rusija je također najveći proizvođač gnojiva na svijetu i iako gnojiva nisu posebno ciljana u sedam paketa sankcija, Rusija je u poziciji da našteti Europi. Dapače, Rusija je već zabranila izvoz nekih gnojiva kako bi “sačuvala zalihe za domaću upotrebu”, što je također podiglo cijene gnojiva na rekordno visoke razine. Ako se izvoz gnojiva zaustavi, ne samo da će to povećati troškove za poljoprivrednike diljem svijeta, nego će također neizbježno smanjiti upotrebu gnojiva, a to će smanjiti proizvodnju hrane i potaknuti još veće povećanje cijena hrane.
Moskva također ima moć povisiti cijenu pšenice. Pomorska blokada Ukrajine koja je spriječila njezin izvoz žitarica podigla je cijenu pšenice na desetogodišnju najvišu razinu, ali čim je Rusija pristala na Istanbulski dogovor o žitu 22. srpnja i otvorila ukrajinske luke, cijena pšenice je znatno pala. Otada su brodovi sa žitom nesmetano napuštali ukrajinske luke, ali bilo bi malo potrebno da se taj tok ponovno zaustavi. Rusija ima sličnu tržišnu polugu kada su u pitanju metali, kao glavni dobavljač niza ključnih metala koji se koriste u nizu industrija. Poput pšenice i gnojiva, ruski metali također su izuzeti iz sankcija, ali ako Zapad nastavi produbljivati svoj ekonomski rat protiv Rusije, to bi se također moglo promijeniti.
https://www.geopolitika.news/Hrvatsko nebo
